Od lažnih dojava o bombama na Balkanu do ruske ratne propagande
Šta bi mogao biti cilj lažnih dojava?
Božinović je kazao i kako postoje modeli kojima se mora pristupiti zajednički kako bi se izbjeglo izazivanje panike, što je, dodao je, glavni cilj neodgovornih ljudi koji upućuju takve poruke.
''To se dosad uspješno saniralo. Mi intenzivno surađujemo i s našim partnerima iz Europola i Interpola s obzirom da su domene s kojih se upućuju takve poruke iz nekih drugih zemalja koje u posljednje vrijeme na različite načine upućuju poruke i lažne vijesti kojima je cilj da se uznemire hrvatski građani, kao što je to, primjerice, lažna vijest o broju poginulih Hrvata u Ukrajini", kazao je ministar.
On je dodao da je o lažnim dojavama u ponedjeljak razgovarao i s čelnim ljudima Američke akademije za forenzične znanosti koji sudjeluju na stručnom kongresu u Dubrovniku.
"Američka akademija će nam pomoći savjetima i svojim rješenjima, ali i slanjem određenog broja eksperata koje bi trebale pomoći našim službama kako naći rješenja za ovu situaciju kojoj je cilj uznemiravanje ljudi", kazao je Božinović.
Veze između događa u Ukrajini i širenja panike na Balkanu
Sa njim se slaže i vojni analitičar Igor Tabak, s portala obris.org, koji u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže da sva aktuelna dešavanja treba gledati u kontekstu rata u Ukrajini, od čijeg početka će se uskoro navršiti četiri mjeseca.
"To treba cijelo vrijeme imati na umu kada se gleda aktualna događanja – i što se tiče energetike, i što se tiče općenite sigurnosti, pa onda i ovog vala prijava bombi, u kojem Hrvatska regionalno nije prva država koja se našla na meti", kaže Tabak.
Oblik ratne propagande
Kako je Hrvatska četvrta zemlja koja je postala cilj, nakon Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, dobro se vidi kako akteri "bruse" i profiliraju mete, pa su cilj samo šoping centri kao velika mjesta javnog okupljanja.
"Izbrušena je metodologija, kao što je prilično jasno i da te prijave dolaze iz istog ili sličnog izvora. Na kraju, one se svode ili na mreže elektroničke pošte ili na društvene mreže, koje su jednostavne za uporabu ruskim korisnicima. I tu najvjerojatnije govorimo baš o obliku ratne propagande, kao što su i oni ruski popisi dragovoljaca bili nedvojbeno ratna propaganda", uvjeren je Tabak.
Podsjetimo, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) demantiralo je navode ruskog Ministarstva obrane o navodnom velikom broju Hrvata koji su poginuli u obrani Ukrajine i velikom broju onih koji su dezertirali. U saopćenju od 19. lipnja navode da nemaju podatke da je ijedan hrvatski državljanin stradao u Ukrajini.
"Treba imati na umu da u trenutnom kontekstu vrlo vjerojatno čitava situacija ima veze sa izazivanjem panike i nereda, u čemu su civilni i vojni obavještajci Ruske Federacije već dugo jako, jako vješti, bilo kroz hakerske ili druge metode", pojašnjava Tabak, u nastavku razgovora o lažnim dojavama o bombama.
On upozorava da je velik problem što dio medija i javnosti nije svjestan činjenice rata u Ukrajini i jednu očekivanu dozu ratnih varki i ratne propagande prenosi kao redovite vijesti.
"Kritička javnost i institucije trebaju među ostalim služiti i tome da se takva zlonamjerna djelovanja drže pod kontrolom, da ih se analizira u hodu i da se njima ne zagađuje vlastiti prostor", preporučuje Tabak.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je u ponedjeljak 20. lipnja da policija intenzivno surađuje sa hrvatskom obavještajnom službom - Sigurnosno-obavještajnom agencijom (SOA), Europolom, Interpolom i trgovačkim centrima vezano za učestale lažne dojave o postavljenim bombama.
Evidentirane lažne dojave
Tri dojave o bombama u tri različita zagrebačka šoping –centra zaprimjene su u nedjelju 19. lipnja, i sve tri su se pokazale lažnima.
Prije toga lažna dojava o bombi u jednom zagrebačkom šoping-centru zaprimljena je 16. lipnja, a vikend prije toga zabilježeno je čak 11 dojava o bombama u zagrebačkim šoping-centrima 12. lipnja, i sve su bile lažne.
Prva dojava o postavljenoj bombi u jednom zagrebačkom šoping-centru zabilježena je 22. travnja.