Biti queer u BiH predstavlja slobodu i skidanje okova
"Moj najveći uzor je moja sestra koja je inače gej, izjašnjava se kao lezbijka. Ona je za mene nekako kroz čitav život bila primjer slobodne osobe", kaže Elma za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Elma kaže da trenutno istražuje svoju seksualnost, pa joj sestra ulijeva hrabrost da bude ono što jeste, te je za nju ona "kraljica queera" koja ju je motivisala da se bori za ljudske i građanske slobode.
"S obzirom na to da u mojoj porodici moja mama pruža veliku podršku mojoj sestri, ali moj otac predstavlja klasičan patrijarhat, klasičnog 'balkanskog oca'. Tako da mi nekako smeta što je to moj otac, s kojim sam krvno povezana, i što on isto predstavlja taj sistem koji diskiminiše na osnovu toga kako se neko izjašnjava", navodi Elma, koja je došla vidjeti izložbu "Ko su queer ikone BiH?".
Galerija u kojoj je postavljena izložba je zapravo privatni stan člana organizacije Odron. Iz organizacije kažu da je to neka vrsta underground queer galerije u Sarajevu.
Organizatori i posjetitelji izložbe sretni su što galerija mladim umjetnicima nudi prostor da izlože svoje radove koji su od velikog značaja za društvo.
"Jer, u Berlinu ima toliko queer galerija, toliko javnih queer prostora, mi moramo da razmislimo da Sarajevo, od zatvaranja objekata kao što su Art-kino Kriterion, je zaista ostalo bez javnih, sigurnih prostora. U Sarajevu ne postoji sigurna kuća za queer osobe, tvrdi Elme Muslija, direktor galerije.
On smatra da ova galerija služi kao katalizator, gdje ljudi koji izlažu osjećaju da rade nešto korisno za svoju zajednicu.
"Moramo da razmislimo da li trans osoba može igdje da izloži u ovom gradu, da li može da izloži svoje radove u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine? Naravno da ne može, i nekako za takve stvari su prostori kao što je ovaj", dodaje Elme.
Ko su queer osobe? Šta one predstavljaju?
Elme ocjenjuje da se u BiH mnogo priča o feminizmu, interseksualnosti, te se upitao: "Da li nana s Čaršije (Baščaršija, stari dio grada Sarajeva, op. a.) zna šta to znači, da li običan narod razumije različite sadržaje?"
Stava je da se prosječni građanin ili građanka BiH gube u terminologiji te da je ona daleko od razumijevanja običnih ljudi.
"Mene kada bi neko pitao kako da objasnim šta je to queer, ja bih definitivno rekao da je to bilo ko ko pruža otpor patrijarhalnom, heteronormativnom društvu. Ljudi ne trebaju da pripadaju LGBTQ+ spektrumu da bi bili queer, svi ljudi koji su saveznici, su isto tako queer. Jer na određeni način pružaju otpor nekako zajedno s tim ljudima", objašnjava Elme i dodaje da queer zaokružuje mnogo stvari te se ne može samo reducirati na seksualnost.
Ko su queer ikone Bosne i Hercegovine?
Za Lejlu Huremović, članicu organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, queer ikone BiH su osobe koje izlaze iz društveno nametnutih normi i patrijarhalnog ponašanja.
"Sve ono što nekako govori o slobodi i o skidanju okova, jesu zapravo queer ikone BiH. Ne bih mogla navesti neku javnu ličnost, iako ih ima koji razbijaju sve te okove, ali za mene je svaka LGBTQ osoba zapravo queer ikona, hrabrost i genijalnost tog društva. Buditi se svako jutro u društvu u kojem pokušavaju da nas ne prihvate je velika hrabrost i ponos", navodi Lejla.
LGBT+ najslobodniji u Crnoj Gori
Dina Bajraktarević, također članica odbora Bh. povorke ponosa, smatra da su queer ikone sve osobe koje ne promovišu mržnju, koje su solidarne, mijenjaju ovo društvo nabolje, razumiju i prihvataju različitosti.
"Queer ikone su također sve LBGTQ osobe koje žive u Bosni i Hercegovini i koji hrabro i svaki dan žive u svojim identitetima, i koje se ne boje da izađu u javnost, i oni koji se boje, razumljivo zbog određenog nasilja koje se dešava. Još uvijek živimo u hetero-patrijarhalnom društvu", dodaje Dina.
Jaka policijska zaštita, ali bez solidarnosti institucija BiH
"Pokušavamo da radimo i s Ministarstvom unutrašnjih poslova, da ako već zahtijevamo bezbjednost, onda da pokušamo da zahtijevamo jedan suptilniji način, gdje policija treba da poduzme veću odgovornost da obezbijedi skup, ali da ne bude tu vrlo onako 'militarizirajuće', nego solidarno da zaštiti skup", napominje Lejla.
Ona dodaje kako je sretna što postoje ovakvi sigurni prostori za ovu zajednicu a da je policijska zaštita važna jer "još uvijek živimo u homofobnom društvu".
Bosna i Hercegovina nije postpride zemlja
Mjesec juni se širom svijeta obilježava kao mjesec ponosa i LGBTIQ zajednice ga obilježavaju na različite načine.
Ovo je mjesec u kom se održava najviše Povorki ponosa, kako u svijetu tako i na Zapadnom Balkanu.
Elme Muslija, direktor galerije kaže da je BiH i dalje daleko od recimo Njemačke i Švedske, kad je riječ o pravima LGBTIQ osoba.
"Mislim da su ljudi u zabludi da mi živimo u jednom demokratskom društvu. Kroz pride je isplivalo toliko nasilja koje ljudi proživljavaju", dodaje Elme.
Organizovati povorku je izazov, smatra Lejla Huremović, jer je to, kako kaže, najvidljiviji aktivistički LGBTQ događaj tokom godine.
"Mislim da je to jedini protest i aktivistički čin u ovoj državi koji ne može sačuvati stavove ljudi, institucija, generalno društva. Što u prijevodu znači da će svako iskazati svoje mišljenje", napominje Lejla i dodaje da se "suočavamo konstantno s različitim pritiscima, homofobijom, fašizmom kroz institucije, nerazumijevanje".
"Još uvijek je percepcija povorke kao nečega što nije protest, nego izgleda hir ili karneval LGBTQ zajednice. Još uvijek ne razumiju da je ovo zaista potreba zajednice da se izađe i ukaže na probleme s kojima se suočava", kaže Lejla.
Ona smatra da još uvijek prostoji problem sa zakonima, "recimo zakon o javnom okupljanju je još uvijek problematičan" te da on uslovljava "nas kao organizatore da moramo sudjelovati u samoj sigurnosti, obezbijediti određena novčana sredstva koja su zaista velika".