Prozapadne stranke protiv ulaska Crne Gore u 'Otvoreni Balkan', proruske za
U programu nove Vlade sam projekat se eksplicitno ne pominje, već se najavljuje podrška regionalnim inicijativama, koje bi ubrzale evropski put Crne Gore.
"Otvoreni Balkan" pokrenuli su 2019. predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, u cilju međusobnog unapređenja slobode kretanja roba, usluga i ljudi.
Kosovo, Bosna i Hercegovina (BIH) i Crna Gora odbile su da joj pristupe.
Politički analitičar iz Beograda Boško Jakšić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je evidentno zašto Crna Gora, Kosovo i BiH ne žele da pristupe "Otvorenom Balkanu", bez obzira na želju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da u njemu bude svih šest država Zapadnog Balkana.
Prema mišljenju Jakšića, više je razloga za to.
"Prvo je što im to liči na 'surogat' za evropske integracije, parcijalnu inicijativu koja samo odvraća pažnju od neuspjeha bržeg približavanja Evropskoj uniji. Drugi razlog je taj što ovaj projekat od starta prati sumnja da više ima političke nego ekonomske motive, da se pretvara u neku maksi (veliku) Srbiju ili četvrtu Jugoslaviju", riječi su Jakšića.
SAD podržavaju 'Otvoreni Balkan'
SAD podržavaju ovu inicijativu u želji da zemlje regiona ostanu na evropskom, prozapadnom putu, kao i da smanje politički uticaj trećih zemalja, prije svih Rusije i Kine.
Američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar više puta je potvrdio da SAD podržavaju "Otvoreni Balkan", kao i da su spremni da pomognu regionalne inicijative, ukoliko ne ometaju evropske integracije.
"Ali ta inicijativa ne može uspjeti bez preostale tri države", kazao je Eskobar.
Istakao je da će SAD nastaviti da koriste sva raspoloživa sredstva kako bi zemlje koje blokiraju napredak regiona zarad sopstvene dobiti, poput Rusije i Kine, odgovarali.
"Zato podržavamo 'Otvoreni Balkan', zajedničko regionalno tržište i sve druge elemente i programe koji kreiraju snažne institucije i veću interoperabilnost sa zajedničkim tržištem EU".
Prozapadne stranke u Crnoj Gori ne podržavaju inicijativu
Nakon pokretanja inicijative "Otvoreni Balkan" Crna Gora je, tada predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića, odbila učešće u toj regionalnoj inicijativi, uprkos tome su višedecenijski snažni saveznici američke administracije.
Naime, iz DPS-a je više puta ocijenjeno da je to projekat za realizaciju velikodržavnih srpskih ambicija.
Osim Đukanovićeve DPS protiv ulaska Crne Gore u "Otvoreni Balkan" su i dvije socijaldemokratske partije, a ulazak podržavaju proruski i prosrpski Demokratski front, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i Abazovićeva URA.
Paradoks da se ulasku Crne Gore u taj savez protive prozapadne stranke koje snažno podržavaju SAD, NATO i Evropsku uniju, dok ga podržavaju proruske i prosrpske partije, politički analitičar Zlatko Vujović vidi u pragmatičnim razlozima.
"Crnoj Gori nije potreban 'Otvoreni Balkan', jer je odmakla u pregovorima o članstvu sa EU koji bi, prema signalima iz Brisela i uvjeravanjima nove Vlade, mogli biti okončani u naredne tri do četiri godine", kaže Vujović za RSE.
On smatra da proruske i prosrpske partije zajedno sa Beogradom u ovoj platformi vide šansu da Srbija može da utiče na odluke u susjednim državama gdje ima dijasporu.
S obzirom na to da su protiv ulaska Crne Gore u "Otvoreni Balkan" partije procrnogorskog bloka, predvođene Đukanovićevom DPS, koja u parlamentu daje podršku Abazovićevoj Vladi, upitno je da li bi premijer imao neophodnu većinu ukoliko bi se ova inicijatva našla pred poslanicima.
Koji su razlozi za i protiv 'Otvorenog Balkana' u regionu
Zlatko Vujović kaže da je motiv Srbije da uspori evropske integracije država regiona:
"Srbija ima cilj da ni jedna od ovih zemalja, uključujući i Crnu Goru ne postane članica Evropske unije prije nje. Jer ako bi dinamika pregovora sa Briselom bila kao do sada, Srbija a ni Albanija ne mogu očekivati da će pregovore sa EU okončati u narednoj deceniji, i oni traže alternativni projekat Uniji i pokušavaju da kroz Otvoreni Balkan prošire svoj uticaj".
Politički analitičar Boško Jakšić navodi da je u BiH i na Kosovu ključni razlog za neulazak u "Otvoreni Balkan" politički, odnosno strah od dominacije Srbije.
"To je i objašnjenje zašto Kosovo ne pristupa Otvorenom Balkanu ni nakon apela iz Tirane da to učini. Taj strah je zapravo ključan kada govorimo o zvaničnom stavu Prištine prema toj inicijativi", ocjenjuje Jakšić.
Jakšić kaže da je BiH i po tom kao i po mnogim drugim političkim pitanjima podijeljena.
"Između Federacije BiH koja je rezervisana prema Otvorenom Balkanu i Republike Srpske koja slijedi svaku političku odluku vlasti u Beogradu. Mislim da je BiH na poslednjem mjestu od svih preostalih zemalja koje bi mogle pristupiti Otvorenom Balkanu", smatra Jakšić.
Vujović kaže da sve ono što državama regiona nudi Otvoreni Balkan one već imaju kroz CEFTA program regionalne privredne saradnje, Berlinski proces i ostale integracije.
Da li bi 'Otvoreni Balkan' spriječio upliv trećih zemalja?
Zastoj u evropskim integracijama u osnovi je otvorene podrške međunarodne zajednice državama Zapadnog Balkana za ulazak u projekat "Otvoreni Balkan".
Atlantski savez Crne Gore u februaru ove godine objavio je analizu u kojoj je konstatovano da nije realna teza da će "Otvoreni Balkan" ubrzati evropske integracije. Tvrde da pokušaj pristupanja EU koji se svodi samo na ekonomske aspekte, bez demokratizacije društva, može čak usporiti integracioni proces.
" 'Otvoreni Balkan' je shvaćen kao politički projekat Aleksandra Vučića i Edija Rame kako bi se približili Evropskoj uniji. Dodatno, ukidanje graničnih kontrola između država Zapadnog Balkana tumači se i kao uvod u ostvarivanje velikodržavnih ambicija Srbije i Albanije, odnosno stvaranje privida da svi Srbi, odnosno Albanci, žive u istoj državi", navodi se u analizi.
Takođe smatraju da taj koncept neće osujetiti uticaj trećih zemalja, poput Rusije i Kine.
"Upravo Srbija, kao ekonomski i politički najuticajnija država Zapadnog Balkana ima potencijal da sve ostale zemlje iz regiona povuče ka drugim centrima moći", ističe se.
Dvije od tri države koje su inicirale projekat "Otvoreni Balkan" – Sjeverna Makedonija i Albanija, još nisu otvorile pregovore sa Evropskom unijom, za razliku od Srbije koja ih je otvorila 2014. godine.
Kosovo i BiH još nijesu dobili status kandidata za članstvo.
Crna Gora je pregovore za članstvo u Evropskoj uniji počela 2012. Do sada je otvorila sva pregovaračka poglavlja a privremeno zatvorila tri.