Skupština Crne Gore o vladi Dritana Abazovića 28. aprila
"Pošto smo iscrpili sve mogućnosti, a Bulajić i Bošnjak odbili inicijativu, 46 poslanika je odlučilo da sazove sjednicu i odblokiraju Skupštinu", pojasnio je Konatar.
Među tačkama dnevnog reda biće izbor predsjednika Skupštine i nove Vlade na predlog mandatara Dritana Abazovića. Odluku o sazivanju sjednice je donijelo 46 od ukupno 81 poslanika, a sjednicom će predsjedavati potpredsjednik Parlamenta, Ervin Ibrahimović.
Uoči objave da je postignut dogovor o novoj vladi 20. aprila, predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta (DF) je podnio ostavku, pa se otvorilo pitanje ko će zakazati sjednicu.
Inicijativa za zakazivanje je podnijeta potpredsjednici Skupštine Branki Bošnjak (DF), ali je ona kazala da to neće učiniti, te da sjednicu "može zakazati jedino predsjedavajući Bulajić koji obavlja tu funkciju dok mu se ne konstatuje ostavka na prvoj sjednici parlamenta".
Šta je prethodilo?
Skupština Crne Gore je u blokadi od početka februara kada je smijenjen dotadašnji predsjednik Aleksa Bečić (Demokrate), a privremeno ga zamijenio potpredsjednik Strahinja Bulajić koji je odbijao da zakaže sjednice, jer se njegova partija DF protivi formiranju nove Vlade.
Konatar je podsjetio da je i krajem februara 49 poslanika tražilo zakazivanje sjednice kako bi se izabrao predsjednik Skupštine, ali da predsjedavajući Strahinja Bulajić iz DF-a to nije učinio.
Povodom optužbi iz DF-a da bi zakazivanje sjednice od strane bilo koga mimo Bulajića bilo krivično djelo, iz nove parlamentarne većine poručuju da se za to mogu obratiti nadležnim organima.
"Zamislite da neko misli da može da zaključa Skupštinu. Bulajić i Bošnjak misle da im je to ustavno pravo. Ne, to im nije ustavno pravo. Figurativno da se izrazim, Bulajić i Bošnjak misle da mogu da uzmu loptu sa fudbalskog terena, stave je u kesu i odu. To ne igra u politici", kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević.
Ko bi trebalo da bude u novoj vladi?
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je predložio vicepremijera i predsjednika URA Dritana Abazovića za mandatara 3.marta, nakon što je u Skupštini izglasano nepovjerenje Vladi premijera Zdravka Krivokapića mjesec dana ranije.
Novu Vladu bi trebalo da čine funkcioneri URA, prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP), Socijaldemokratske partije (SDP) i manjinske stranke Albanaca i Bošnjaka.
Najveća opoziciona stranka, Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića će podržati Abazovićevu Vladu, ali bez učešća u njoj, uz mogućnost dobijanja rukovodećih mjesta u institucijama.
Manjinska Vlada uz podršku Đukanovića predlog za izlaz iz krize
Dosadašnje vladajuće partije, prosrpski i proruski DF i Demokrate neće biti dio nove skupštinske većine.
Te dva politička saveza su zajedno sa URA i SNP, avgusta 2020. osvojili 41 od 81 poslaničkog mjesta, čime je nakon tri decenije DPS prešla u opoziciju.