Bosanci u Ukrajini: 'I mi smo mislili da ne može biti rata'

Napetost i iščekivanje. Ovo su riječi kojima Bosanac, koji u Ukrajini živi i radi od 2017. godine, opisuje situaciju u Donjecku, dijelu Ukrajine koji je pod vlašću proruskih separatista.

"Ljudi su dosta uplašeni", kaže za Radio Slobodna Evropa(RSE) državljanin Bosne i Hercegovine (BiH), čije ime zbog sigurnosti i prirode posla koju obavlja neće biti objavljeno.

Kaže da mu se čini da je situacija jednako teška bila i 2017. godine, kad je došao u Ukrajinu.

"Bilo je više incidenata, eksplozija i pucnjava. Ali situacija nije idealna sada, ne želim to reći. Ali, nema razaranja, nema destrukcije, nema restrikcija, kao što je recimo bio slučaj kad je rat počeo u BiH 1992.godine", kaže i dodaje:

"Ja nekad u šali znam da kažem da je ovo 'civilizovan rat' u poređenju s onim što je bilo u Bosni tokom rata".

Sugovornik RSE objašnjava da je grad Donjeck, gdje živi, srce tzv. Donjecke narodne republike, kojoj je Rusija priznala neovisnost 21. februara.

Trenutno, navodi, traje mobilizacija. Na fotografijama koje je poslao RSE zabilježeno je kako vojnici zaustavljaju stanovništvo.

U svome radu najviše vremena provodi u Donjecku, a na teritorij koji je pod kontrolom Vlade Ukrajine ide dvaput sedmično.

Linija razgraničenja je blizu Donjecka i aerodroma u ovom gradu koji je, opisuje, totalan razrušen.

"Mi smo do pandemije svaki dan prelazili tu granicu, tu liniju, sad je to rjeđe. Kolega koji radi u Krematorsku, gradu koji kontroliraju vladine snage, kaže mi da se ljudi tamo spremaju, kupuju zalihe namirnica. Spremaju se, iščekuju. To je ljudski da su prepadnuti, da žive u neizvjesnosti, da žele da se što je moguće više pripreme. Kao što je bilo i kod nas, kao što je bilo svuda", govori za RSE.

Donjeck se nalazi na istoku Ukrajine. Grad ima oko dva miliona stanovnika i jedan je od glavnih centara proizvodnje čelika u Ukrajini.

"I mi smo mislili da u Sarajevu ne može biti rata"

U Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, koji je oko 700 kilometara daleko od Donjecka, već pet godina živi 50-godišnji Sarajlija.

Kaže kako u razgovoru s lokalnim stanovništvom može se reći da su vrlo individualni pristupi cijeloj ovoj situaciji.

"Dok su neki poprilično prestrašeni za budućnost, drugi su potpuno opušteni i smatraju da su ovo neka politička previranja, odnosno blefiranje s jedne i druge strane, i da se apsolutno ništa neće desiti, priča on za RSE.

Situaciju poredi s periodom pred rat 1992.godine u Bosni i Hercegovini.

Studentske dane tada je zamijenio vojničkim. Prije toga je, priča, bio opušten i mislio da je rat "negdje daleko“, da neće doći do BiH i Sarajeva.

"Bili smo dovoljno glupi, mladi i naivni da smo vjerovali da neće baš na nas doći. U tom pogledu dešava se nešto slično i ovdje [u Ukrajini]. I ja sam bio jedan od omladinaca koji je sjedio vani u kafiću kada su prvi avioni, MiG-ovi, preletjeli iznad glava i istresli svoje bombe tamo na moj grad. To je bio prvi šok", kaže za RSE državljanin BiH.

Ukrajina ima površinu od 603.700 kvadratnih kilometara i najveća je europska država. Zemlja na istoku Europe ima oko 47 miliona stanovnika.

Veličina ove države, smatraju sugovornici RSE, doprinosi tome da ljudi ne obraćaju pažnju u svim njenim dijelovima na to što se dešava u regijama na istoku, gdje su napetosti najveće.

"Ovdje su sve te udaljenosti mnogo veće nego u BiH, pa možda i to doprinosi tome da ljudi možda i ne obraćaju previše pažnje. U tom smislu, ima više sličnosti, ali se nadam da ishod neće biti isti", kaže sugovornik RSE.

On poredi dešavanja uoči rata u Bosni i Hercegovini, početkom devedesetih godina prošloga vijeka, kada su se građani prvo snabdijevali hranom, i sadašnjeg stanja u Ukrajini.

Razlika je, kaže, to što u Kijevu nema gužvi u supermarketima.

"Ne primjećujem da ljudi kupuju više nego što su inače kupovali. Čak, čini mi se da su manje gužve na kasama nego prije bile. Police su krcate i u tom smislu se ne osjeti apsolutno nikakva razlika."

Ipak, pojašnjava da je grad prazniji, ne osjeti se užurbani saobraćaj, više nema toliko ljudi na ulicama.

Koliko je bh. državljana u Ukrajini?

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH kažu da dosad niko od bh. državljana nije zatražio pomoć u vezi s napuštanjem Ukrajine.

Građanima BiH je savjetovano da ne putuju u ovu zemlju, zbog pogoršane situacije.

Tačne podatke u broju državljana BiH u Ukrajini nemaju, jer nisu dužni, kako kažu, da vode ovu evidenciju sve dok neko ne zatraži pomoć od Ministarstva ili Ambasade u Budimpešti koja je nadležna i za teritorij Ukrajine.

S druge strane, Siniša Bencun, ambasador BiH pri OSCE-u i UN-u u Beču, za RSE kaže da je u OSCE-ovoj specijalnoj posmatračkoj misiji u Ukrajini angažirano 57 osoba iz BiH.

"Njih trenutno 41 je na terenu, dok su ostali van Ukrajine iz sopstvenih razloga. Dobili smo raspored svih državljana u svim regionima Ukrajine. Većina je u oblastima Lugansk i Donjeck. Oni učestvuju u redovnim aktivnostima kao što su patrole, a ostatak vremena su u zajedničkom smještaju koji im je obezbijeđen. Suzdržavaju se od nepotrebnog kretanja koje formalno još uvijek nije ograničeno ili traženo od njih. Ponašaju se na odgovoran način“, rekao je Bencun za RSE.

Prema njegovim riječima, svakodnevno prate situaciju i na osnovu toga donose eventualne preporuke za napuštanje Ukrajine.

"OSCE je pozvao članice da ostanu posvećene misiji u Ukrajini, jer je upravo u ovoj situaciji njihov rad tamo izuzetno važan. S tim se slažu skoro sve zemlje članice Misije. Dijelimo informacije s ljudima na terenu. Čujemo da su oni u jednoj mjeri na takve uslove navikli. Njihova je procjena da je opasnija situacija bila prije četiri godine. Naravno, to ne umanjuje izazove i neizvjesnost koja sad tamo postoji", naglasio je ambasador BiH pri OSCE-u u Beču.

Proglašeno vanredno stanje u Ukrajini

Ukrajina je srijedu, 23. februara, uvela vanredno stanje u cijeloj zemlji koje će trajati 30 dana.

Izvanredno stanje odnosi se na cijelu Ukrajinu osim Donjecke i Luganske regije, koje su od 2014. pod kontrolom proruskih separatista.

Rusija ih je priznala kao neovisne države i odobrila slanje trupa u tu oblast.

Uslijedile su sankcije Zapada ovim oblastima i Rusiji.

Rusija je blizu granice s Ukrajinom u prethodnom periodu rasporedila oko 130.000 vojnika i vojne opreme.