Ustavni sud Hrvatske podržao COVID-potvrde
"Stožer je to bio ovlašten donijeti, mjera je posvećena zdravlju ljudi, posebno ranjivih skupina – bolesnih i onih u sustavu socijalne skrbi, i mjera nije imala prekomjerni teret za adresate", izvijestio je novinare predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
"Ono što je ključno – nema diskriminacije. Nema obaveznog cijepljenja, nego postoji alternativa – ili cijepljenje ili testiranje", kazao je Šeparović.
Ustavni sud obavezao je Nacionalni stožer Civilne zaštite da ubuduće mora obrazložiti svaku svoju odluku i objasniti načelo razmjernosti, odnosno da su poduzete samo nužne mjere, i nijedne druge.
Opozicija ovu odluku Suda vidi kao predigru za moguće njihovo odlučivanje o pitanjima na referendumu protiv Nacionalnog stožera i COVID-potvrda za koje kleropopulistički oporbeni Most tvrdi da je prikupio dovoljno potpisa.
Šeparović je odbacio kritike opozicije i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da je vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) instrumentalizirala Ustavni sud, što se – tvrde – vidi po sadržaju i tajmingu njihovih odluka.
"To su sve legitimne političke borbe, međutim, ja bih volio da se o našim odlukama sudi na temelju argumenta i onoga što u njima piše, a ne unaprijed u skladu s nekim očekivanjima. Garantiram da je Ustavni sud samostalan i neovisan i da ne odlučuje pod ničijim pritiskom", odgovorio je Šeparović na kritike.
Premijer Andrej Plenković iznova je zanijekao bilo kakvu korist od Mostove referendumske inicijative.
"Narav te inicijative je čista destrukcija i samopromocija, nebriga za poštivanje propisa koji su doneseni na temelju zakona i nebriga za zdravlje građana. Dakle, to je jedna vrlo perfidna, u biti zla inicijativa", poručio je Plenković kleropopulističkoj opoziciji.
I Milanović je 20. prosinca izravno prozvao Vladu da će onemogućiti Mostov referendum.
"Vjerojatno će ih probati pokrasti. Tko – vlast. Sumnjam na HDZ, oni su skloni takvim stvarima. Imamo posla s lopovima, helou", kazao je u ponedjeljak (20. prosinca) Milanović novinarima.
O daljoj sudbini Mostovog referenduma odlučivat će Sabor i Ustavni sud.
Hrvatska boluje od uobičajene boljke tranzicijskih zemalja – nedostatka povjerenja u institucije, dodatno oslabljene napadima populista i predsjednika Milanovića.
Profesorica ustavnog prava na Sveučilištu u Rijeci Sanja Barić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) duboko je uvjerena da će se institucije znati nositi i sa ovim problemom i sa napadima, ako im se malo pomogne.
"Institucije nisu u tako lošem stanju kako ih se želi prikazati. Postoji problem s kapilarnim klijentelizmom i korupcijom", kaže Barić.
"I tu je najveći problem – lokalna i regionalna samouprava, državne firme, namještanje poslova, javna nabava i tako dalje. Ali kada se radi o samom vrhu upravljanja države, a to je djelovanje Ustavnog suda, djelovanje Vlade ili ministarstva u vezi s ovim referendumom, djelovanje Vlade i Sabora u ovim kritičnim trenucima – to nije savršeno, ali je daleko od onoga kako se želi prikazati da je loše", ocjenjuje profesorica Barić.
Dok Vlada i Sabor, po njenom sudu, dobro vode situaciju o epidemiji, Nacionalni stožer Civilne zaštite, po njenoj, je ocjeni kompromitiran i vladajući bi tu trebali nešto napraviti.
Njena je poruka – za okupljanje racionalnih u hrvatskoj politici.
"Ali ne okupljanja oko iracionalnosti, zlonamjernosti, neistina, potpuno krivih koncepata ljudskih prava i korištenja niskih strasti, a to je ono što Most radi kontinuirano u ovom mandatu, i to je strašno. A imaju kapacitete i mogli bi drugačije i oni. Poruka ide, prije svega, HDZ-u, ostacima SDP-a (Socijaldemokratska partija) i Možemo - da možemo! Da skupe glave i odustanu sada od potrebe da budu inherentno na suprotnim političkim polovima, i da zajedno odrade racionalizaciju društva, ako već ne političko jedinstvo", poručuje profesorica Barić.
Most je najavio da će u srijedu (22. prosinca) izići sa brojem prikupljenih potpisa.
Na koja pitanja Most traži odgovore?
Most je prikupljajući potpise tražio potporu za raspisivanje referenduma sa dva pitanja. Prvo bi bilo ustavotvorno i tražila bi se izmjena čl. 17 Ustava, gdje bi se dodala i epidemija, odnosno pandemija kao trenutak u kojem se mogu ograničiti prava i slobode zajamčeni Ustavom, ali samo dvotrećinskom većinom u Saboru.
Drugo pitanje je zakonodavno, gdje će se tražiti izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti na način da se Nacionalni stožer Civilne zaštite kao tijelo više uopće ne spominje, i da će se tražiti da se u sklopu prijelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propiše da Vlada u roku 30 dana mora ukinuti COVID-potvrde.
Za raspisivanje referenduma predlagatelj treba prikupiti potpise deset posto upisanih birača, što je sada negdje oko 370.000. Sabor provjerava je li prikupljen potreban broj potpisa i – ako ocijeni da postoji potreba – šalje referendumska pitanja na Ustavni sud na provjeru ustavnosti. Ako su oba uvjeta zadovoljena, pristupa se raspisivanju referenduma.