Sve o prvoj fazi popisa stanovništva u Hrvatskoj

Popis stanovništva u Hrvatskoj ušao je u drugi tjedan provođenja. U prvoj fazi građani se samopopisuju preko interneta, a u drugoj fazi na teren izlaze popisivači i popisuju one koji se nisu sami popisali i kontroliraju rezultate. Do sada se popisalo preko 650 tisuća hrvatskih građana.

Počeo popis stanovništva u Hrvatskoj

Najambiciozniji od svih zadataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) – Popis stanovništva koji se provodi svakih 10 godina, koji po prvi puta ima i opciju samopopisivanja preko portala e-Građani sa kojom se započelo – ušao je u svoj drugi tjedan. "Najbolji je odaziv u gradu Zagrebu i u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji, i mi smo vrlo zadovoljni" kaže za Radio slobodna Europa (RSE) glavna ravnateljica Zavoda Lidija Brković.

“Problema je bilo petnaestak minuta prvog dana popisivanja, i to je ekspresno riješeno, i nakon toga nismo imali nikakvih problema što se tiče aplikacija. Aplikacija jako dobro funkcionira, sustav je stabilan, a činjenica da je do sada popisano preko 650.000 građana potvrđuje njegovu stabilnost. Ovaj vikend, znači - od petka do nedjelje - imali smo više od 200.000 osoba koje su upisane i ni u jednom trenutku nije bilo nikakvih problema", ilustrira brojkama Lidija Brković.

Mediji su upozorili da bi moglo doći do manjka popisivača koji u drugoj fazi izlaze na teren, bilo zbog angažmana u turističkoj posezoni na Jadranu, bilo zbog naknadne odluke DZS-a da je za njih, koji će ići od kućanstva do kućanstva i popisivati, COVID–potvrda o cijepljenju ipak obavezna.

Ravnateljica Brković se zbog toga ne opterećuje.

“Određeni broj njih izjasnio se da odustaje. No preuranjeno je govoriti o manjku popisivača, kako su neki mediji prenijeli, s obzirom na to da faza samopopisivanja još traje i da rezultati samopopisivanja ulijevaju optimizam da će se značajan broj građana samostalno popisati, i na taj način smanjiti opterećenje popisivača u fazi terenskog popisivanja”, kaže naša sugovornica.

Popisivači i kontrolori na terenu tek od 27. rujna

U Zagrebu je jedna 93-godišnjakinja opljačkana od osoba koje su se predstavile kao popisivači i ušle u njen stan, a policija upozorava da kriminalci to i drugdje pokušavaju. “Pravi popisivači i kontrolori su na terenu tek od sljedećeg ponedjeljka 27. rujna,“ naglašava Lidija Brković, i nastavlja:

„Ono što je najbitnije da popisivač ima je akreditacija, na kojoj su logo popisa i logo Državnog zavoda za statistiku sa imenom i prezimenom, zatim mora imati našu majicu i masku, i novost je u odnosu na prethodni popis – s obzirom da je ovo prvi digitalni popis koji se provodi u Republici Hrvatskoj - da popisivači umjesto papirnatih obrazaca imaju prijenosno računalo.“

Laptopi i tableti, a ne papirnati formulari, ubrzat će i obradu i objavljivanje prvih rezultata.

„Prvi privremeni rezultati bit će objavljeni 60 dana nakon što završi Popis i to će biti broj stanovnika po naseljima. Kako budemo obrađivali podatke, tako ćemo ih sukcesivno i objavljivati. DZS je i po europskoj regulativi dužan 27 mjeseci od završetka referentne godine u kojoj se Popis provodi dostaviti Eurostatu određen set podataka i objaviti ih nacionalno,“ najavljuje ravnateljica DZS-a.

Ranije je jedno od popisnih pitanja bila informatička pismenost, čega u ovom popisu nema. „Odustali smo od tog pitanja u Popisu, jer unazad par godina svake godine radimo posebno, mnogo obuhvatnije istraživanje samo o tome,“ kaže naša sugovornica.

„Prikupljanje podataka provodi se u drugom kvartalu tekuće godine. Istraživanje se provodi na uzorku od 5.500 kućanstava. Podatke koje prikupimo tim istraživanjem koristi i Europska komisija za izradu kompozitnog indeksa digitalne ekonomije društva i on sumira relevantne pokazatelje o digitalizaciji europskog prostora i prati razvoj država članica EU u digitalnoj konkurentnosti, pa samim time i Hrvatske,“ pojašnjava ravnateljica Zavoda.

Za ovu godinu podaci o informatizaciji na razini Hrvatske bit će objavljeni 6. prosinca.

Manjine posebno zainteresirane za popis

Očekuje se da će ovogodišnji Popis pokazati značajnije smanjenje broja stanovnika, zbog velikog odlaska hrvatskih građana u bogatije države Europske unije.

Manjine su posebno zainteresirane za popis, jer se dio njihovih prava vezuje uz udio u stanovništvu na državnoj ili lokalnoj razini – politička predstavljenost, školovanje na manjinskom jeziku i pismu i slično.

Srpske i bošnjačke manjinske organizacije imaju i posebne kampanje kojima pozivaju pripadnike svojih manjina da se odazovu pozivu, a daju im i tehničku pomoć kod ispunjavanja aplikacije.

Također, i socijaldemokratska saborska zastupnica i predstavnica slovenske nacionalne manjine u Varaždinskoj županiji Barbara Antolić Vupora pozvala je pripadnike svoje manjine da se na popisu izjasne kao Slovenci i da “razmisle tko su im bili preci”. Ona je kazala da je Slovenaca u Hrvatskoj pred 50 godina bilo 50.000, a sada ih je svega nešto preko 10.000.

Rezultati Popisa stanovništva 2011. godine bili su objavljeni tek u studenom 2013. godine. Prema tom Popisu, Hrvatska je imala 4.284.889 stanovnika, od toga 2 066.335 muškaraca (48,2 posto) i 2.218.554 žena (51,8 posto).

Popis 2011. pokazuje da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva 90,42%, Srba 4,36%, Bošnjaka 0,73%, Talijana 0,42%, Albanaca 0,41%, Roma 0,40%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,40%. Udio osoba koje se nisu željele izjasniti jest 0,62%. Udio pripadnika nacionalnih manjina iznosi 7,67%, dok je u Popisu 2001. iznosio 7,47%.

Prema vjerskoj pripadnosti katolika je 86,28%, pravoslavaca 4,44%, muslimana 1,47%, dok je udio pripadnika ostalih vjerskih skupina pojedinačno manji od 1,00%. Nevjernika/ateista ima 3,81%, dok se 2,17% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

U odnosu na prošli popis, udio katolika u ukupnom stanovništvu pao je s 87,97% na 86,28%, dok je udio ateista narastao s 2,22% na 3,81%, kao i udio agnostika i skeptika, s 0,03% na 0,76%, te muslimana, s 1,28% na 1,47%.

Prema materinskom jeziku 95,60% osoba reklo je da im je materinski jezik hrvatski, a za 1,23% osoba materinski jezik je srpski.