Europska komisija odobrila Hrvatskoj nepovratnih 6,3 milijarde eura
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i službeno je tokom svoje posjete Hrvatskoj potvrdila da je Europska komisija pozitivno ocijenila i prihvatila hrvatski Plan za oporavak i otpornost, čime se Hrvatskoj u sljedećih pet godina omogućuje korištenje bespovratih europskih sredstava u iznosu od 6,3 milijarde eura.
“Komisija je dala zeleno svjetlo hrvatskom planu i to je uistinu sjajan plan. To je plan koji ima najveći udio BDP-a u usporedbi s drugim članicama. To je plan koji je vrlo ambiciozan”, rekla je Von der Leyen na sjednici Vlade na kojoj je gostovala.
Ona očekuje da će Europsko vijeće u sljedećih mjesec dana podržati zaključak Komisije i Plan može krenuti u realizaciju.
“Nakon odobrenja Vijeća kreće pravi posao, a to je provedba, provedba, provedba”, zaključila je.
Plan za oporavak i otpornost odgovor je Europske komisije na ekonomsku krizu uzrokovanu epidemijom COVID-19, a Hrvatska je kroz taj Plan dobila i dodatna sredstva za obnovu nakon dva razorna potresa koji su pogodili Zagreb u ožujku i središnju Hrvatsku u prosincu 2020. godine.
Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je na sjednici Vlade kako Hrvatska kroz razne mehanizme “u ovom desetljeću, zahvaljujući jedino i isključivo članstvu u EU, ima praktički 30 milijardi eura na raspolaganju kao najsnažnije financijske poluge za naš ekonomski razvoj i rast”.
U Planu je predviđeno 76 različitih reformi i 146 investicija, najviše sredstava predviđeno je za gospodarstvo – ukupno 53 posto, zatim za
obrazovanje, znanost i istraživanje – 16 posto i za obnovu – 12 posto.
Naglasak je na zelenim i digitalnim projektima. Tako je primjerice za projekt tvrtke Rimac Automobili za razvoj autonomnog električnog vozila - taksija bez vozača koji će postati dio mreže javnog gradskog prijevoza u Zagrebu - odobreno 200 milijuna eura nepovratnih europskih sredstava, a za izgradnju biorafinerije u Sisku u kojoj će se iz biomase dobivati bioetanol druge generacije odobreno je 250 milijuna eura.
Prema procjenama Europske komisije, Plan bi mogao povećati hrvatski BDP za 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026. godine.
Nakon što Vijeće usvoji plan, Hrvatska, poput drugih članica, treba s Komisijom potpisati ugovor o financiranju što se može dovršiti u nekoliko dana. Po potpisivanju ugovora Komisija će isplatiti predujam od 13 posto ukupne alokacije, što je u hrvatskom slučaju 819 milijuna eura.
Nakon predujma slijedi ukupno 10 obročnih isplata, po dvije godišnje, nakon što Komisija ocijeni da su uspješno ispunjene ključne etape i ciljevi projekata. Najviše sredstava bit će isplaćeno u prve tri godine, oko 700 milijuna godišnje, s tim da prvoj od te tri godine, 2021. treba pridodati i predujam.
Svi nacionalni planovi moraju predvidjeti najmanje 37 posto dodijeljenih sredstava za klimatske ciljeve i najmanje 20 posto za digitalnu transformaciju. Također, nijedna mjera ne smije nanijeti značajniju štetu okolišu.
Hrvatski plan udovoljava tim zahtjevima. Za klimatske ciljeve predviđeno je 40,3 posto i 20,4 posto za digitalnu transformaciju.
Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost, središnjeg elementa plana za oporavak EU sljedeće generacije, ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova.
Zasad je odlučeno da se koriste samo bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova. Tih 6,3 milijarde eura iznosi 11,6 posto
hrvatskog BDP-a 2019. godine.
Oporba u Hrvatskom saboru zamjerala je da proces donošenja Plana oporavka i otpornosti nije bio transparentan.
Europska komisija do sada je odobrila planove oporavka Italiji, Mađarskoj, Cipru, Grčkoj i Portugalu, a praksa je da se to službeno obznanjuje prigodom posjete predsjednice Komisije von der Leyen toj zemlji.
Ovo je treća posjeta predsjednice Komisije Hrvatskoj otkako je na toj funkciji.
Nakon sudjelovanja na sjednici Hrvatske Vlade, ona je zajedno sa premijerom Andrejom Plenkovićem obišla zagrebačku katedralu sv. Stjepana, koja je ozbiljno oštećena u zagrebačkom potresu u ožujku prošle godine i koja se obnavlja europskim sredstvima, i pogone Rimac Automobila u gradiću Sveta Nedelja pored Zagreba.