Briselski blog: Susret Brisela i Bidena

Nakon što je proveo vikend u Cornwallu sa svojim G7 kolegama, američki predsjednik Joe Biden krenuo je ka Briselu.

Ne očekujte mnogo drame ili mnogo jasnih odluka na samitu NATO-a 14. juna i na EU-SAD samitu narednih dana. Ovi sastanci su osmišljeni kako bi pokazali povratak u normalu, obnavljanje transatlantske veze, ali iza osmjeha i radosti mogli bismo vidjeti kako izranjaju neke temeljne napetosti.

NATO samit bit će kratak i, nadajmo se, sladak. Zakazana je samo jedna sesija od tri sata.

Učestvovat će 30 saveznika, ali ne i partnerske zemlje poput Gruzije i Ukrajine neće biti tu.

To će biti na neki način "upoznajte Joea Bidena", za razliku od ranijeg mini samita 2017. godine kada je tada tek izabrani Donald Trump po prvi put došao u sjedište NATO-a.

Ovaj put su dužnosnici NATO-a ubjeđeni u mirniji put bez ikakvih optuživanja, čak i ako bi neki bilateralni sastanci tokom dana mogli biti zanimljivi, naprimjer, potencijalni tet-a-tet između Bidena i sve nepredvidivijeg vođe Turske Recepa Tayyipa Erdogana.

Šefovi država i vlada donijet će komunike sa samita u kojem će pokrenuti ažuriranje desetljeće starog strateškog koncepta vojnog saveza. Kako se misija u Afganistanu završava, NATO će tražiti "razlog za postojanje" u narednih deset godina. Stoga se očekuje povratak na osnovna pitanja.

'Strateški' dobici talibana dok se povlače strane snage

Novac - najkomplikovanije pitanje

Bit će poziva da se pojača kolektivna odbrana bloka na kopnu, moru i u raku, ali i također sve više u svemiru i cyber prostoru. U znaku vremena, bit će jači fokus na klimatskim promjenama sa vjerovatno političkom predanošću smanjenju vojnih emisija.

Možda najkomplikovanije pitanje na sastanku bit će, kao i gotovo uvijek, novac. Ranije ove godine generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg predložio je da saveznici ulože više novca u postojeće, male zajedničke budžete kako bi finansirali sve više operacija na teritorijama saveznika.

Do sada, države članice snose sav trošak za, na primjer, slanje vojske i tenkova u Poljsku i Litvaniju.

Njemačka je veoma uzbuđena zbog ove vrste podjele tereta, dok je Francuska sumnjičava jer planovi vjerovatno neće previše koristiti njenim vojnim prioritetima i rizikuju da potkopaju njezin napor za pojačanom odbranom EU.

Vjerovatno će u budućnosti postojati neka vrsta kompromisa koji uključuje "istraživanje budućeg zajedničkog finansiranja".

Ponovo o Kini

No, čini se da je velika nova prijetnja ipak Kina i tu nova američka administracija igra ključnu ulogu u poticanju svojih evropskih saveznika da odaberu stranu, možda ne odmah, ali brzo.

Dakle, iako NATO neće Peking nazvati "neprijateljem" ili "protivnikom", znajući dobro da je ta zemlja nezamjenjiv igrač u klimatskim i trgovinskim pitanjima, lideri će utvrditi da postoji sve veća razlika između zapadnih vrijednosti i onih koje njeguje kineski režim.

Čak i kada Kina nije direktno spomenuta, njezino prisustvo će se osjetiti kroz prioritete NATO-a, bilo da je riječ o potrebi zaštite kritične infrastrukture, održavanja međunarodnog poretka temeljenog na pravima, jačanju transatlantskih inovacija, postavljanju novih standarda za nove tehnologije ili bližem radu sa zemljama poput Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje.

Rusija, Ukrajina, Gruzija

Šta je sa starim neprijateljem Rusijom? Od samita NATO-a se ne očekuje ništa novo, osim starog stava saveznika o odvraćanju i odbrani sa jedne strane i potrebom za dijalogom sa druge.

Dakle, moguće vijeće NATO-a i Rusije na ambasadorskom nivou moguće je nekad kasnije tokom ljeta, čak i ako su svi pogledi usmjereni na toliko očekivani sastanak Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ženevi koji dolazi nakon sastanaka američkog predsjednika u Briselu.

Što se tiče Gruzije i Ukrajine, bit će ponovljena izjava o politici otvorenih vrata, iako kroz ta vrata neće proći ubrzo.

Boeing i Airbus, čelik i aluminij

Po pitanju samita EU-SAD koji će biti održan 15. juna i gdje će se Biden sresti sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, raspoloženje je prilično optimistično i prijateljsko.

U planiranoj izjavi samita spominje se moguća nagodba sredinom jula između Boeinga i Airbusa, koja je predmet višegodišnjih transatlantskih iritacija kao i mogući sličan dogovor kada je riječ o ukidanju preostalih kaznenih carina na čelik i aluminij do kraja godine.

Po pitanju Kremlja, u nacrtu izjave obećava se da će Brisel i Washington koordinirati politike i aktivnosti kao i uspostaviti dijalog EU-SAD sa Rusijom. No, kao i kod NATO-a, čini se da je Kina glavna briga.

Stvaranje Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-SAD na visokoj razini čini se da je usmjereno na kineski napredak u poljima, sa Vijećem koje se obavezalo uskladiti američko-evropske ključne politike u vezi sa tehnologijom, digitalnim pitanjima, lancima opskrbe i globalnom saradnjom, a možda i presudno da ubrza regulatornu politiku i saradnju na provedbi.

Ipak, činjenica da izjava također uključuje ustupak da pristup SAD-a i EU-a Kini uključuje "elemente saradnje, konkurencije i sistemskog rivalstva", dovodi do pitanja koliko dugo se jedinstveni front, koji će biti predstavljen u Briselu sljedeće sedmice, može održati.