Sastanak HDZ-a i SDA bez konkretnog dogovora, približeni stavovi
Delegacije Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) održale su, u četvrtak, 3. juna sastanak u Sarajevu, a teme su, pored ostalo, bile izmjene u Izbornom zakonu, ali i manje promjene u Ustavu BiH.
Delegacije su predvodili lideri stranaka Bakir Izetbegović i Dragan Čović, koji su istakli da je ovo posljednji sastanak u tom formatu, da je napravljen pomak te da bi naredni sastanak trebalo da bude održan sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Izetbegović je, objašnjavajući novinarima, o kakvom je pomaku riječ rekao da je ‘HDZ prihvatio da će biti neophodno uraditi izmjene Ustava BiH u manjem obimu, koje će omogućiti svim narodima da budu kandidati i članovi Predsjedništva BiH.
Presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu utvrđeno je kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH i Izbornom zakonu, koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao ostali, onemogućavaju da se kandiduju za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.
Dodao je da potom treba uraditi i izmjene Izbornog zakona koje će povećati šanse hrvatskom izbornom korpusu da član Predsjedništva BiH bude izabran voljom hrvatskog naroda.
Predsjednik HDZ -a BiH, Dragan Čović je potvrdio da je bilo razgovora o izboru članova Predsjedništva BiH i domova naroda gdje HDZ želi ispoštovati sve presude Ustavnog suda BiH o predstavljanju konstitutivnih naroda i sve odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Rekao je da su sada u situaciji kada bi trebalo pozvati svjedoke Sporazuma koji je potpisan u Mostaru 17. juna 2020. godine jer je tu definisan okvir za Mostar kao i okvir za Izborni zakon zbog čega smatra da bi s njima uskoro trebali biti organizovani razgovori.
Čović je najavio da bi u narednih sedam do 10 dana trebali biti obavljeni razgovori i onda će biti jasnije kojim putem dalje ići da se napravi dogovor jer je zajednička procjena da do njega mora doći.
“Ne može se izaći iz neizborne godine, a da se ne dogovorimo oko svih ovih pitanja, a primarno zakona koji znače ubrzanje puta ka Evropskoj uniji i dobijanje kandidatskog statusu te Izbornog zakona jer bez izbornog zakonodavstva teško će biti organizirati izbore naredne godine”, pojasnio je Čović.
Delegacije SDA i HDZ razgovarale su i o formiranju Federalne vlade, odnosno popunjavanja upražnjenih ministarskih mjesta, te zakonima koje je potrebno izmijeniti kao dio 14 prioriteta Evropske komisije kako bi BiH dobila kandidatski status poput zakona sukobu interesa, Visoko sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i javnim nabavkama.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među prioritetima su i izmjene Izbornog zakona BiH, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".
Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća,presude nisu provedene.