Decenija i po propuštenih prilika u Crnoj Gori
“Crna Gora danas je na prekretnici koja treba da odgovori da li je ova generacija Crnogoraca sposobna da izgradi i sačuva državu i istovremeno izgradi funkcionalnu demokratiju”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Branislav Radulović predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.
Crna Gora 21. maja obilježava Dan nezavisnosti. Na taj dan su prije petnaest godina proindependističke partije predvođene Demokratskom partijom socijalista(DPS) Mila Đukanovića na referendumu, obnovile nezavisnost Crne Gore.
Do političkih promjena došlo je na izborima 30. avgusta, kada je nakon tri decenije smijenjena vlast Demokratske partije socijalista.
Većinu su osvojile snage na čelu sa prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA. Oni su izabrali Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem koji je blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Đuaknovića je poraz DPS zatekao na mjestu predsjednika države na kome će ostati do 2023. godine.
“Mi živimo u novoj Crnoj Gori, ovo nije ona Crna Gora iz 2006. godine. Ona se sada promijenila. To je sasvim neka druga Crna Gora”, rekao je istoričar Živko Andrijašević objašnjavajući da je današnja Crna Gora izrazito podijeljeno društvo.
“Dvije polovine Crne Gore se vide kao dvije politike. U suštini to su dva mentaliteta i dvije kulture i to je teško pomiriti. Vrijednosti i sistemi su različiti“, kazao je Andrijašević na Cetinju u okviru panel diskusije “Dijalog s vremenom” povodom 15 godina od obnove nezavisnosti.
Tenzije među političkim oponentima, incidenti na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, govor mržnje na društvenim mrežama - slika je Crne Gore od promjene vlasti prošlog avgusta.
Prvi lokalni izbori u Nikšiću održani nakon smjene vlasti protekli su uz visoke tenzije i incidente na nacionalnoj osnovi.
Đukanović i Krivokapić razmijenili optužbe
Kohabitacija između predsjednika Đukanovića, sa jedne, i premijera Zdravka Krivokapića na drugoj strani, odvija se uz brojne probleme što pokazuju i poruke koje su 19. maja, uoči samog praznika, razmijenili predsjednik države i premijer.
Prvo je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sa Cetinja optužio Krivokapićevu Vladu za destrukciju sistema na unutrašnjem planu i urušavanje ugleda države na spoljnopolitičkom.
“Prioritet Vlade je politički revanšizam. Umjesto da se sistem unapređuje, on se razgrađuje. Na sceni je obračun s pojedincima, od zdravstva, tužilaštva, obrazovanja. Imamo ugrožavanje međunarodnog ugleda Crne Gore, kako zbog kompromitacije bezbjednosnog sistema, tako i zbog anticivilizacijskih poruka s visokih pozicija u Vladi ", kazao je Đukanović.
On je kao “loše namjere Vlade prema građanskom karakteru države” ocijenio na način koji, kako je rekao, Vlada “direktno zadire u pitanja nacionalnog identiteta, a time i u stabilnost zemlje”.
Premijer Zdravko Krivokapić je odgovorio porukom da će “istorija i politička teorija dokazati da su pojava, vladavina i rezultati Đukanovića najveći poraz junačke Crne Gore i najveća mrlja na njenom svijetlom licu”.
On je u saopštenju ocijenio da je za vrijeme vladavine Đukanovićevog DPS-a ”nastala privatna i zarobljena država, da je organizovani kriminal bio infiltriran u vrhove vlasti, te da je državu zamalo udavila korupcija na visokom nivou”. On je optužio Đukanovića da je svojom politikom građane podijelio po svim šavovima.
“Kada budemo izmjerili njihove bankovne račune i imovna stanja, tada će građani Crne Gore znati koliko je težio njihov lažni patriotizam", poručio je premijer.
'Moja ulica moja pravila'
Branislav Radulović smatra da izostanak dijaloga, nakon promjene vlasti ugrožava stabilnost države:
“Nažalost neki politički procesi koji su se odvijali u prošloj i ovoj godini smanjuju nadu da crnogorsko društvo odnosno njegov politički dio ima svijest o značaju dijaloga. Prosto politički pobjednik se uvijek ponaša, po principu: ‘Moja ulica moja pravila’. I naravno, svaki put se onda vraćamo na identitetska pitanja. Zamrznuti sukobi se otvaraju i nažalost društvo se onda kreće nekim smjerom suprotnim od puta integrisanja u zajednicu evropski prosvećenih naroda”.
S druge strane, Živko Andrijašević smatra da je nemoguće pomiriti dvije strane u Crnoj Gori zbog razlika u sistemu vrijednosti.
“Ona polovina Crne Gore koja ima sistem koji je univerzalniji taj će da dobije bitku. A onaj koji je sve svoje političke ideje izvukao iz guslarskih pjesama i koji ih drži u manastiru taj pripada pretprošlom vijeku. I tu se nemoguće, da kažem, pomiriti, da prihvate oni naše a mi njihovo”.
Andrijašević smatra da treba razgovarati o poštovanju određenih principa:
“A po meni su ti principi sljedeći: država, njen građanski karakter i antifašizam. O tome nema potrebe da pričamo. To se prihvata ili ne prihvata. I tu ne možemo naći kompromis".
„Mislim da svi narodi Balkana imaju grešku. Naša je različita od greški drugih naroda, a tiče se odnosa prema državi koju imamo " rekao je Andrijašević i dodao “mi smo u stanju da poistovjetimo državu i ideju sa grupacijom koja ima moć i jačinu”.
Propuštene prilike i nova šansa
Petnaestu godišnjicu obnove crnogorske nezavisnosti obilježavamo bez društvenog konsenzusa o tome kakva nam država treba, konstatuje Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje.
"Nažalost, propustili smo priliku da taj dijalog otvorimo 22. maja 2006. godine. Nesagledive su posljedice toga i veliki dio osjećamo i danas. Možda je sada prilika, i nova šansa, da otvorimo taj dijalog kroz ono što je najjači integrativni faktor, a to je priča o evropskim integracijama koja može djelovati kohezivno na društvo", rekla je Uljarević na panelu Udruženja pravnika povodom godišnjice nezavisnosti.
Ona je ocijenila da su pristupni pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom (EU)u faktičkoj blokadi, a da je entuzijazam koji je postojao u administraciji, koja je taj proces u početku vodila relativno efikasno vremenom nestao.
"Sada imamo nastavak tog procesa uz situaciju da nova vlast, po mom sudu, ne razumije složenost procesa evropskih integracija, a ne snalazi se najbolje ni u onome što je upravljanje javnom administracijom. To dovodi, u konkretnom slučaju, do toga da je ta pregovaračka struktura u rasulu, da najveći broj ljudi koji bi trebali biti ključni, ne postoje na tim pozicijama. Što je možda još veći razlog za zabrinutost je to da ne postoji ni ideja kako reformisati tu strukturu", kazala je Uljarević.
Predsjedavajući odbora Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik upozorio je, 19. maja da Crna Gora, kao nekadašnji lider u evropskim integracijama već mjesecima stoji u mjestu a da potezi nove vladajuće većine otvaraju važna pitanja o geopolitičkoj orijentaciji.
”Svi moramo obratiti pažnju na Crnu Goru danas. Ako se ova mala zemlja na Jadranu okrene Istoku, to bi moglo imati dalekosežne posljedice na evropsku perspektivu Zapadnog Balkana”, upozorio je Bilčik.
U Rezoluciji o Crnoj Gori koju je kasno 19. maja usvojio Evropski parlament se između ostalog navodi i “zabrinutost zbog napete političke klime u zemlji” i napominje da je konstruktivan dijalog između političkih i društvenih aktera od ključne važnosti za napredak Crne Gore na putu ka EU".
Crna Gora je u decembru 2010. godine postala kandidat za članstvo u EU, a pregovore je zvanično počela 29. juna 2012. godine. Do sada su otvoreni pregovori u sva 33 poglavlja od čega su privremeno zatvorena tri.