Bogićević: Povlačenje moje kandidature za gradonačelnika Sarajeva je neopozivo
Vijećnici Gradskog vijeća su 26. marta u nastavku zasjedanja, prekinutog prije dva dana, jednoglasno izabrali Bogićevića za novog gradonačelnika Sarajeva.
Kako je u pismu naveo Bogićević, to je glasanje bilo potpuno bespredmetno.
"Prije dva dana javno i neopozivo povukao sam svoju kandidaturu i o tome obavijestio i predlagača i javnost. Neopozivo povlačenje znači konačnu odluku, o kojoj se dalje ne može razgovarati. Nisam, dakle, pristao da ostanem kandidat, pa, prema tome, nisam ni mogao biti izabran. Jako je nekorektno što ni jednom riječju niko na današnjoj sjednici nije ni pomenuo moje neopozivo povlačenje kandidature", navodi Bogićević.
Radi zaustavljanja daljih manipulacija njegovim imenom, zatražio je da javnost bude obavještena o stvarnim činjenicama, prije svega o tome da je neopozivo povukao svoju kandidaturu.
"Bilo bi pošteno da preuzmete odgovornost za današnja dešavanja u Gradskom vijeću, umjesto što krivicu pokušavate da prebacite na mene, dajući mi neke nove rokove za izjašnjavanje o nečemu o čemu sam se već neopozivo izjasnio", napisao je Bogićević u pismu predsjedavajućem Gradskog vijeća.
Budući da Bogićević ne prihvata da bude gradonačelnik, tražit će se drugi kandidat.
Za predsjedavajućeg ovog vijeća 26. marta je izabran Jasmin Ademović, nakon čega su vijećnici jednoglasno izglasali Bogića Bogićevića za novog gradonačelnika Sarajeva, koji je bio jedini kandidat. Bogićević nije prisustvovao zasjedanju, niti je dao do znanja da bi mogao odustati od ranije odluke da povlači svoju kandidaturu.
Na sjednici 26. marta izabrano je rukovodstvo Gradskog Vijeća. Za predsjedavajućeg je izabran Jasmin Ademović (NiP), a dva dopresjedavajuća su Dragan Stevanović (SDP BiH) i Mirela Džehverović (NS).
Bogićević je trebao biti izabran na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća 24. marta, ali je ta sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma.
Nekoliko vijećnika napustilo je zasjedanje, nakon što su uočene nepravilnosti u glasanju za predsjedavajućeg Gradskog vijeća. Tome je prethodio prijedlog da se na ovu funkciju izabere Srđan Srdić, uz već ranije predloženog Jasmina Ademovića.
Kako gradonačelnik i predsjedavajući Gradskog vijeća ne mogu biti iste nacionalne pripadnosti, u ovom slučaju srpske, došao je u pitanje izbor Bogićevića. On je isti dan povukao kandidaturu, o čemu obavijestio predsjednika Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Nermina Nikšića, stranke koja ga kandidovala za mjesto gradonačelnika.
Navodeći da ga obavještava o "neopozivoj odluci da povuče kandidaturu za gradonačelnika Sarajeva", Bogićević je u pismu Nikšiću naveo da je ona "očigledno postala kamen spoticanja u koalicionim odnosima "Četvorke" [kolokvijalni naziv za koaliciju koju čine SDP, Narod i pravda (NiP), Naša stranka (NS) i Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL)], koja je tim povodom pokazala evidentno nejedinstvo na sjednici Gradskog vijeća Sarajeva".
Nakon što je Bogićević odustao od kandidature, brojni građani Sarajeva ali i BiH tražili su od njega da povuče tu odluku.
U glavnom bh. gradu pojavili su se veliki plakati na kojim je pisalo "Bogićević naš gradonačelnik". Sa željom da to on zaista bude, obratili su mu se brojni javni, kulturni i drugi djelatnici te brojni građani Sarajeva.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održani su 15. novembra 2020. godine, a u ova četiri mjeseca Sarajevo nije dobilo novog gradonačelnika.
Gradsko vijeće Sarajeva ima 28 vijećnika. Svaka od četiri sarajevske opštine koje čine Grad - Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad i Stari Grad, delegira sedam vijećnika u Gradsko vijeće.
Prema odredbama Statuta Grada Sarajeva Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno se garantuje minimum 20 posto mjesta u Gradskom vijeću, a Ostalim najmanje dva mjesta.
Bogić Bogićević je 20. novembra 2020. godine na prijedlog SDP-a BiH prihvatio kandidaturu za gradonačelnika Grada Sarajeva.
Bogić Bogićević je član posljednjeg sastava Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Dugogodišnji je političar, antifašista, borac za ljudska prava, borac za mir kojeg su građani Bosne i Hercegovine izabrali za tu funkciju na prvim demokratskim izborima. On je 1991. godine svojim glasom spriječio da tadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvede vojni udar i onemogući osamostaljenje Slovenije i Hrvatske.
Njegovoj kandidaturi za gradonačelnika Sarajeva nije se otvoreno suprotstavila niti jedna politička stranka.