Hrvatska za rusko cjepivo čeka suglasnost Europske agencije
Za eventualno odobravanje ruskog cjepiva Sputnjik V za Hrvatsku neće biti dovoljno samo odobrenje domaće agencije za lijekove Halmed. Kako je izjavio hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je 15. veljače najavio kako je Rusija spremna Hrvatskoj dostaviti cjepivo Sputnjik V, u proces mora biti uključena i Europska agencija za lijekove (EMA).
“Tada je odgovornost za taj lijek ili za cjepivo na farmaceutskoj kompaniji. U varijanti da mi to stavljamo na tržište bez tih filtera, onda i mi na neki način odgovaramo. I zato su i Mađari prošli proceduru verifikacije. Nisu oni to kupili s polica, stavili u injekciju i dijelili cjepivo. Dakle, ta procedura je nešto drugačija. Imali smo kontakte, 15. veljače angažirao sam ministra vanjskih poslova i ministra zdravstva i vidjet ćemo da – ako je moguće i ako se dokaže pouzdanost tog cjepiva – idemo i na tu vrstu dodatnih količina kako bismo ubrzali proces cijepljenja”, pojasnio je Plenković.
Kad bi mogao stići Sputnjik V?
Glasnogovornik Veleposlanstva Rusije u Hrvatskoj Matvej Sidorov je gostujući na N1 televiziji rekao kako je, u slučaju da se postigne dogovor dviju država, moguće isporučiti cjepivo u roku od 14 dana.
“Nabava svakog novog cjepiva, ako ono prođe registracijski postupak, jako je dobra vijest”, kaže Branko Kolarić, epidemiolog u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba “Dr. Andrija Štampar”, za Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Nama je sada glavna utrka sa ovom pandemijom – dostupnost cjepiva. Sa epidemiološkim mjerama koje smo uveli krajem studenog imamo dosta povoljniju situaciju i sada bi bilo izvrsno da procijepimo što više ljudi kako bi spriječili širenje novih sojeva. Znači, rusko i bilo koje drugo cjepivo je dobrodošlo, samo treba proći pravne procedure. Ja nisam pravni stručnjak, ali znam da treba odobrenje Hrvatske agencije za lijekove i medicinsku opremu Halmed. Znam i da se razgovaralo i da će proći registraciju kod Europske agencije za lijekove EMA, i da bi to trebalo biti gotovo u travnju. Dale, to bi za epidemiološku sliku bila sjajna vijest”, poručuje Kolarić.
Pozitivnu reakciju ima u izjavi za RSE i novinarka “Jutarnjeg lista” sa dugogodišnjim stažem u praćenju zdravstva Goranka Jureško.
“Dolazak bilo kojeg cjepiva koje je pokazalo učinkovitost i nema štetnih nuspojava za pacijente je dobra vijest, i što prije dobijemo što više cjepiva, to će se više ljudi procijepiti i mi ćemo moći normalnije živjeti”, ocjenjuje Goranka Jureško.
O cijepljenju “preko veze”
Istovremeno, hrvatski mediji otkrivaju sve više osoba iz javnog života koji su se cijepile preko veze, iako ne spadaju u prvu kategoriju – korisnika i osoblja domova za starije i ustanova socijalne skrbi, niti zdravstvenih radnika koji su u kontaktu sa virusom.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je protokol koji će smanjiti mogućnost cijepljenja preko reda. Doktor Kolarić vjeruje da bi eventualni dolazak ruskog cjepiva mogao pomoći u ovom slučaju.
“Jasno! Bitna je veća dostupnost cjepiva, veći broj doza da zadovoljimo potražnju, jer sada imamo puno ljudi koji su zainteresirani za cjepivo i ne mogu ga dobiti, pa se takve malverzacije mogu i događati. Ako bi cjepivo bilo dostupno svima zainteresiranim, onda ne bi bilo potrebe za takvim stvarima”, jasan je Kolarić.
Što više dostupnog cjepiva važno je i za hrvatski turizam.
“Jer bi tvrtke koje namjeravaju imati goste trebale poticati svoje zaposlenike da se što više cijepe i da na neki način i to bude reklama – da se kaže: naš hotel, naši apartmani su corona free. Mi smo se svi cijepili, slobodno dođite, mi smo sigurni za vas. A nadamo se da ste se i vi cijepili i da nećete zaraziti one koji se nisu mogli cijepiti”, sugerira Goranka Jureško.
Planovi nabave
Ne računajući potencijalno rusko cjepivo, Vlada je dogovorila da do kraja ožujka stigne 600.000 doza cjepiva raznih proizvođača.
“A zatim znatno više u travnju, svibnju i lipnju. Tako bismo osigurali maksimalnu zaštitu do početka turističke sezone”, najavio je premijer Plenković.
Ovoga tjedna u Hrvatsku stiže ili je već stiglo ukupno 75.000 doza cjepiva: 19 kutija Pfizer/BioNTechova cjepiva ili 18.525 odnosno 22.230 doza, ovisno o tome koliko će liječnici na terenu uspjeti izvući iz jedne bočice cjepiva, a što ovisi o šprici koju koriste, 16.800 doza Modernina cjepiva i 36.000 doza AstraZeneca/Oxford.
Do sada su prema podacima od 15. veljače, u Hrvatskoj potrošene 120.603 doze cjepiva, a cijepljeno je 67.867 osoba. Njih 52.778 cijepljeno je dva puta, što znači da su oni završili cijepljenje.