Stvorenja budimpeštanskih krovova
Kossuth je bio pravnik i političar koji je odigrao važnu ulogu u Mađarskoj revoluciji 1848. godine. "Otac mađarske demokratije" jedan je od rijetkih neamerikanaca koji su počašćeni bistom u vašingtonskoj zgradi Kapitola.
Zgrada je završena 1913. godine kao sjedište mađarske banke.
O ovoj kamenoj rezbariji malo se zna, ali jedan lokalni stručnjak vjeruje da je možda ovaj lik reklamirao restoran King koji je nekada bio u drevnoj četvrti na brdu.
O statui se malo zna, osim nesretnog datuma završetka 1939. godine. Svjetski rat koji je izbio te godine, a koji je opustošio veći dio Budimpešte, skulpturu je ostavio netaknutu.
Zgrada se nekada mogla pohvaliti spektakularnom kupolom obrubljenom džinovskim grifonima. Nakon što je tokom Drugog svjetskog rata teško oštećena, kupola je srušena.
Spomenik je najprije 1947. odavao počast sovjetskim vojnicima koji su poginuli boreći se u Budimpešti tokom Drugog svjetskog rata. Nakon mađarske antikomunističke revolucije, na spomeniku je izmijenjen natpis u "spomenik onima koji su umrli za slobodu zemlje".
Zgrada je sagrađena 1894. godine kao sjedište njujorške kompanije za životno osiguranje, a u njenom prizemlju bila je "najljepša kafana na svijetu". Sada je luksuzni hotel.
Ovaj spomenik bilježi jedno od čuda iz života svetice iz 13. vijeka. Priča se da je iz dvorca krala hljeb koji je poklanjala siromašnima. Kad ju je suprug susreo i zatražio da pokaže šta drži u rukama, otvorila je svoj ogrtač kako bi otkrila ruže koje su se pojavile umjesto ukradenog hljeba.
Vozovi na parni pogon vladali su šinama kada je skulptura izrađena 1884. godine.
Kralj Matija iz 15. vijeka bio je poznat kao "kralj gavrana" zbog ptice prikazane na njegovom grbu. Prema jednoj legendi, Matija se povezao s gavranima rano u životu kada mu je jedna od ptica ukrala prsten, a mladi kralj ju je pronašao "i ubio, uzevši natrag prsten".
Danas se u zgradi nalazi škola koja pripada mađarskom Centru za tehničko stručno osposobljavanje.
Most je svečano otvoren 1876. godine, a godinu dana kasnije mađarski pjesnik Janos Arany napisao je stih o nizu samoubistava koji su se dogodili na novoj građevini.
Lokalni historičar napisao je da prisustvo Rolanda iznad ulaza u zgradu upozorava one koji ulaze "da se u ovoj zgradi moraju stalno poštovati propisi namijenjeni zaštiti građana".
Figura visoka 6,5 metara postavljena je 2003. godine u čast takozvanih Fatimskih ukazanja, kada su troje portugalskih pastirskih mališana tvrdili da su vidjeli kako se Marija pojavljuje pred njima i kako blista "jače od Sunca", 1917. godine.
Mali krst na vrhu krune je blago savijen, imitirajući pravu krunu koja se trenutno čuva u zgradi parlamenta.
Zgrada akademije podignuta je 1907. godine. Danas je sjedište jedne od najprestižnijih muzičkih akademija.