Oko 3.000 migranata u BiH spava pod vedrim nebom, uprkos novcu EU

„Previše je hladno. Previše je problema. Stiropor za spavanje su nam sada donijeli Bosanci. Oni dolaze ovdje i donose hranu, obuću, svježu vodu, svaki dan pomažu,“ kaže Šahin iz Bangladeša koji je sklonište od surove zime našao pod PVC šatorom u šumi nadomak prenapučenog kampa Miral u Velikoj Kladuši, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).

Šahin je jedan od oko 3.000 migranata koji borave van prihvatnih centara za migrante i izbjeglice. Oni se oslanjaju na pomoć bosanskohercegovačkih volontera i lokalnog stanovništva, usprkos pomoći od 89 miliona eura koju je od 2018. godine, kada se BiH našla na novoj migrantskoj ruti, osigurala Evropska unija (EU).

Na temperaturama koje tokom noći padaju i do 10 stepeni ispod nule, Šahin kaže da će čekati tri mjeseca u ovom šumskom kampu, da bi na proljeće, jedanaesti put, okušao sreću u „Game-u“, kolokvijalnom nazivu za pokušaj prelaska hrvatske granice, i uputio se dalje prema zapadnoj Evropi.

Zehida Bihorac-Odobašić, aktivistica iz Velike Kladuše za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se situacija u ovom gradu i okolini godinama usložnjava, jer i dalje veliki broj migranata boravi na otvorenom.

„Ovo je počelo 2018. godine, pa 2019., pa 2020., i svake godine se čini čovjeku, toliko je loše da ne može biti gore. Međutim, svaki put je gore,“ govori Bihorac-Odobašić.

Kako kaže Odobašić, nakon posljednjih protesta građana Unsko-sanskog kantona (USK), jednog od deset kantona bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH, zbog nekontrolisanog priliva migranata, veliki broj migranata i izbjeglica borave na desetinama lokacija izvan prihvatnih centara.

Vlasti drugog bh. entiteta, Republike Srpske (RS), odbijaju da pomognu migrantima koji su se zadesili na njihovoj teritoriji. Vlasti RS-u su odbile i plan Vijeća ministara BiH iz 2018. godine koji je predviđao i nekoliko centara za prihvat migranata u RS-u.

„Najveći problem je za ljude koji su u šumama, u velikim halama, napuštenim objektima. Temperature su niske i ljudi se stalno žale da im je hladno. Neshvatljivo je zaista da se te ljude ostavlja da žive na otvorenom, uprkos što je ta slika obišla svijet, uprkos tome da niko ne može reći da ne zna za ovu stvar, i dalje je ona prisutna“, navodi Bihorac-Odobašić.

Pregled utrošenih sredstava

Od 2018. godine do danas EU je osigurala ukupno 89 miliona eura pomoći BiH za upravljanje migracijama, od čega je 13,8 miliona eura izdvojeno za humanitarnu pomoć.

Za IOM ili putem IOM-a od juna 2018. godine EU je doznačila više od 76 miliona eura. Do decembra prošle godine potrošeno je više od 51,5 miliona eura, a 25,2 miliona eura je na raspolaganju do jula 2021. godine.

Prema izvještaju IOM-a, od 2018. godine je pružena humanitarna pomoć za 59.139 migranata, izbjeglica i tražilaca azila. Uspostavljeno je osam centara za smještaj migranata i izbjeglica sa ukupnim odobrenim smještajnim kapacitetom od 7.830 kreveta. Jedan je u međuvremenu zatvoren.

Od ukupno utrošenih sredstava, 77 posto je izdvojeno za humanitarnu pomoć, tj. hranu, neprehrambene proizvode, sklonište, higijenu i troškove rada, sigurnosti, zaštite, zdravlja i obrazovanja. Četrnaest posto je izdvojeno za uspostavu prihvatnih centara, sedam posto za direktnu podršku bh. institucijama i dva posto za ostale operativne i administrativne troškove.

Međutim, usprkos milionskim iznosima, veliki broj migranata i izbjeglica nastavlja da živi u nehumanim uslovima.

Dodjela sredstava preko partnera, mimo institucija BiH

Iz Delegacije EU u BiH, u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, kazali su da se sredstva za borbu sa migrantskom krizom planiraju „u skladu sa potrebama koje su iskazale vlasti BiH“.

„EU pomno nadgleda korištenje sredstava dodijeljenih svojim glavnim provedbenim partnerima, u ovom slučaju IOM-u. Izvještaji o utrošku zahtijevaju se za sve transakcije,“ navode iz Delegacije.

Kažu i kako sredstva nisu direktno dodjeljivana institucijama u BiH, dok se nabavljala oprema koju direktno koriste institucije zadužene za upravljanje migracijama u BiH.

„Redovne vanjske i neovisne revizije i evaluacije utroška sredstava EU vrše se u skladu sa procedurama EU, a kako bi se osiguralo da se troše na transparentan način,“ kazali su iz Delegacije.

Uloga IOM je da provodi dogovorene aktivnosti direktno ili putem svojih provedbenih partnera: Pomozi.ba i Crvenim križom Unsko-sanskog kantona i Crvenim križom Grada Bihaća, prebacuje doznačena sredstva provedbenim partnerskim organizacijama: UNHCR, UNICEF, UNFPA i DRC i vrši nabavku opreme, roba, hrane, usluga i osigurava podršku za troškove osoblja u BiH institucijama prema njihovim prioritetima i izraženim potrebama.

Ova agencijia upošljava 423 osobe u prihvatnim centrima i svojim terenskim timovima, od kojih je polovina u USK.

Kroz EU finansiranje osigurana je direktna podrška za zapošljavanje više od 1.100 osoba u BiH jer druge provedbene agencije, pružaoci usluga, UN partneri i DRC zapošljavaju osoblje za pružanje usluga.

Edita Selimbegović, glasnogovornica IOM, za RSE kaže, kako se svi prijedlozi projekata rade u saradnji sa partnerskim organizacijama, Ministarstvom sigurnosti BiH, Graničnom policijom BiH i Službom za poslove sa strancima BiH.

„Oni dostavljaju svoj dio svojih potreba. Mi sve to stavljamo u jedan dokument. Mi nismo u situaciji išta da mijenjamo. Oni traže nešto, mi to nešto nabavljamo, ako odobri Evropska unija. Oni svaku stavku pregledaju, ako imaju komentara, dostavljaju da li nešto treba ili ne treba,“ kaže Selimbegović.

Prema njenim riječima, izvještaji se šalju EU i Ministarstvu sigurnosti BiH, a Ministarstvo sigurnosti BiH ih prosljeđuje Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH.

„Ministarstvo sigurnosti iz sveobuhvatnog izvještaja izvuče segmente i to šalju Ministarstvu finansija, a ne kompletan izvještaj. Mi i ne smijemo dati kompletan izvještaj, ne smijemo ga javno publikovati,“ kaže Selimbegović i dodaje kako se radi o „ogromnim izvještajima“ koje detaljno pregleda EU, dodajući kako se rade redovne revizije i kako po projektnom prijedlogu postoji pravo i na eksternu reviziju.

Iz Ministarstva Finansija BiH kažu kako iz Ministarstva sigurnosti prime samo informaciju, a ne izvještaj.

„Znači, to je jedna informacija za ministre, ne usvaja se. Pošto svi materijali uvijek idu na mišljenje nama, mi primimo to kao svaku drugu informaciju na mišljenje, ali to nisu finansijski izvještaji“, potvrdila je Nataša Krsman, glasnogovornica Ministarstva finansija BiH.

Saša Kecman, savjetnik u Ministarstvu sigurnosti BiH, za RSE kaže kako se manji dio sredstava EU pomoći ili oko sedam posto izdvaja za podršku Ministarstvu sigurnosti, Graničnoj policiji BiH za troškove smještaja policajaca koji su na ispomoći, Službi za poslove sa strancima BiH za prijevoz migranata, te policiji USK.

„U 11 mjeseci prošle godine to je iznosilo oko 1,5 miliona KM (767.000 eura),“ kaže Kecman u pisanom odgovoru RSE i dodaje da se najveći dio novca troši na sam rad i troškove funkcionisanja prihvatnih centara.

„Ministarstvo sigurnosti se zalaže da lokalne zajednice koje su najviše pogođene migrantskom krizom dobiju podršku u upravljanju migracijama (vozila i oprema za lokalnu policiju, rasvjeta u blizini migrantskih centara, poboljšanje infrastrukture...), ali visina sredstva za ovu namjenu zavise od odluke donatora,“ navodi Kecman.

Prihvatni centri

U Federaciji BiH, koja broji deset kantona, trenutno djeluje šest prihvatnih centara za migrante. U Kantonu Sarajevo to su Ušivak i Blažuj, a Unsko-sanskom kantonu Borići, Sedra, Miral i Lipa.

Prihvatni centar u bivšoj fabrici Bira u Bihaću je zatvoren u septembru, odakle su migranti izmješteni u privremeni prihvatni centar Lipa kojeg je u decembru zahvatio požar. Usprkos pritiscima EU i međunarodne zajednice da se dozvoli povratak migranata u kamp Bira, vlasti USK su se usprotivile i spriječile povratak.

Opštinsko vijeće Opštine Konjic 30. decembra, 2020. godine, također je odbilo smještaj oko 700 migranata iz Lipe na lokaciji kasarne u naselju Bradina, nedaleko od Konjica, na jugu BiH.

Nakon toga, je donesena odluka da se na parceli pored izgorjelog centra Lipa postave šatori koji bi trebali poslužiti kao privremeni smještaj do potpune izgradnje i opremanja stalnog smještajnog centra za migrante i izbjeglice.

Apel za trajno rješenje

Iz EU su zatražili od vlasti u BiH da prevaziđu podjele, te da se nađe rješenje za humanitarnu krizu na sjeverozapadu BiH. Evropska komisija upozorila je BiH 15. januara da neriješena situacija migranata može imati utjecaja i na težnje BiH da se pridruži EU.

U saopštenju od 12. januara, Amnesty International i nekoliko humanitarnih organizacija pozvali su na pronalaženje trajnog rješenja kako bi se izbjeglo ponavljanje migrantske krize.

Jelena Sesar, istraživačica Amnesty International-a, za RSE kaže kako je osnovni problem to što su sredstva EU „osiguravana kao hitna kratkoročna humanitarna pomoć, a da nije bilo nekakvog dijaloga o dugoročnim rješenjima“ kojim bi se osigurao „smještaj na cijelom teritoriju države i puno više solidarnosti entiteta, prvenstveno Republike Srpske, ali i drugih kantona“.

„Sve dok političkog dogovora nema, Evropska unija će biti prisiljena da sredstva ulaže u objekte koji su osigurani u posljednjem momentu, a koji ne mogu biti dugotrajno rješenje“, kaže Sesar i dodaje kako je to neprihvatljivo s obzirom da postoje objekti koji su prilagođeni za zimski smještaj u koje su već uložena ogromna sredstva, a u ovom momentu su zatvoreni.

„I ovakav sistem gdje Evropska unija ulijeće svaki decembar sa nekom vrstom krizne podrške, a da ne insistira na tome da BiH postigne konkretan napredak po određenim pitanjima vezanim za migracije i azil, a koje su dio pregovora o pridruživanju, potiče određenu neodgovornost organa vlasti“, navodi Sesar.

Iako, kako kaže Sesar, „BiH nije odgovorna za situaciju u kojoj se našla, a koja je direktna posljedica migracijske politike Evropske unije, ona, 'ipak, ima odgovornost i obavezu da obezbijedi minimalne garancije onima koji su na njenom teritoriju – adekvatan smještaj, hranu, pristup vodi, sanitaciji, zdravstvu i sl'.

„U tom kontekstu nedostaje političke podrške i određene strogoće da se od Bosne i Hercegovine očekuje da u procesu pristupanja ispuni svoje obaveze, ne samo prema domaćim i međunarodnim zakonima, nego i prema pristupnim obavezama, na koje se već obavezala“, kaže Sesar.

Ambasadori Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, Eric Nelson i Matthew Field u blogu objavljenom u ponedjeljak, 18. decembra, su pozvali vlasti BiH da koordiniraju „svoj odgovor na migrantsku krizu i pravično podijele odgovornost širom zemlje“.