Poratna obnova u centralnoj Hrvatskoj pod istragom

Hrvatsko državno odvjetništvo pokrenulo je istražne radnje o obnovi kuća građana koji su se u drugoj polovici devedesetih godina vratili kućama nakon rata, a nakon što su nedavni potresi u širem petrinjskom kraju na svjetlo dana iznijeli očite primjere loše i moguće kriminalne obnove.

Sve je više svjedočenja kako je to izgledalo, pa tako Marijan Vrbanac iz Sibića, za Radio Slobodna Europa (RSE) tvrdi kako su „pojedini ljudi koji su imali vezu u tadašnjem Ministarstvu graditeljstva mogli – bez toga da imaju firmu registriranu na svoje ime - dobiti obnovu 30.000 do 40.000 kuća“.

Sibići su malo mjesto na samom rubu grada Petrinje, odmah pored sela Strašnik koje je također stradalo - i u ratu, i u poratnoj obnovi i sada od potresa.

„Preko veze je to išlo sve. I onda oni te kuće preprodaju za proviziju. Nađu pet – šest privatnika s kojima su dobri i ti privatnici onda od njih kupuju te kuće, i novci se dijele. U startu privatnih starta sa tih minus 10 posto iz troškovnika i normalno da onda špara na materijalu, na ljudima, n svemu. To je sigurno tako bilo, jer sam ja isto radio u jednoj takvoj firmi i na taj način se dolazilo do posla“, kaže Vrbanac.

Rezultat – njegova dvokatnica u Sibićima 30 obnavljana krajem devedesetih dobila je nakon potresa crvenu naljepnicu, što znači da je opasna za život. Obnovljena je bez nosive betonske konstrukcije, odnosno takozvanog serklaža, i nije mogla podnijeti potres od 6.2 po Richteru. Vrbanac se sjeća imena tvrtki i inženjera koji su vodili radove i nadzor, i kaže da su se već tada bunili zbog loše izvedenog posla, i na kraju - zašutjeli.

„Gledajte, bili ste sretni da vam se napravi krov nad glavom. Bili smo u progonstvu četiri, pet, šest godina, nismo bili na svojem. Taj osjećaj je teško sada nekome opisati. Bio si sretan da ti se napravi krov nad glavom, a oni su na tome debelo zarađivali. Po meni, to je bilo čisto ratno profiterstvo“, zaključuje naš sugovornik.

Zatijeva se istraga u Saboru

Na vijesti o katastrofalnoj obnovi istragu je najavio i premijer Andrej Plenković.

Bivši ministar graditeljstva Radimir Čačić kazao je kako ne bi smjelo biti problema u nalaženju krivaca, jer svi dokumenti sa imenima odgovornih – od gradilišta do razine ministarstva postoje, ali kao prvi rezultat otvaranja istrage – ti materijali postali su nedostupni novinarima.

U Zeleno-lijevoj koaliciji ne vjeruju istrazi u kojoj će jedni članovi Hrvatske demokratske parije (HDZ), ovi koji su sada na vlasti, istraživati druge HDZ-ovce, one koji su tada bili odgovorni, kazao je na konferenciji za novinare u Zagrebu Tomislav Tomašević.

„Bojimo se da će ta istraga biti dimna zavjesa i zato inzistiramo na istrazi u Hrvatskom saboru, dakle na saborskom istražnom povjerenstvu, da dobijemo mi sve tražene dokumente, ali da ih isto tako dobije i javnost. To je bitno da se rasvijetli i da se ista stvar ne ponovi i sada, kada kreće obnova u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji“, poručuje Tomašević.

Potpredsjednik parlamentarnog kluba oporbenih socijaldemokrata Arsen Bauk za RSE kaže kako će oni podržat ideju formiranja istražnog povjerenstva, navodeći da kriminal u obnovi kuća Hrvata povratnika sada dolazi na naplatu.

„Ništa novo od HDZ-a! Uspjeli su pokvariti sve što su u ovoj zemlji mogli pokvariti, pa tako i obnovu ovih kuća na Baniji. Samo izgleda da je potres bio taj koji je zapečatio i ovjerio da je to tako. Imao je ulogu još jednog nadzornog inženjera koji je pokazao kako izgleda HDZ-ova obnova“, kaže Bauk.

Političari su ovih dana solidarni sa ljudima na pogođenom području, a Marijan Vrbanac iz Sibića poručuje im kako se oni „ne trebaju odricati ni svojih plaća ni svojih primanja, ni ovoga ni onoga“.

„Njihov je zadatak da oni pravosuđe poslože onako kako treba biti i da se tu više prestane na taj način krasti. Nama drugo ništa ne bi trebalo,“ poručuje nekadašnji branitelj, pa prognanik, pa povratnik, a sada beskućnik Marijan Vrbanac.

Oko 25.000 kuća obnovljeno je u Sisačko-moslavačkoj županiji u godinama nakon „Oluje“ za protjerane Hrvate koji su se nakon pada takozvane samoproglašene republike „Srpska Krajina“ mogli vratiti u svoj zavičaj. Obnova je bila državni projekt najvišeg prioriteta nakon „Oluje“, vojno-redarstvene akcije oslobađanja dijelova Hrvatske koje su okupirale srpske snage, a koja je provedena u ljeto 1995. godine.

U potresu koji je pogodio središnju Hrvatsku 29. prosinca sa epicentrom tri kilometra od Petrinje poginulo je sedam ljudi, među kojima i 13-godišnja djevojčica, a materijalna šteta još nije procijenjena, ali je izuzetno velika. Do sada je podneseno 14.175 zahtjeva za statičku procjenu objekta od kojih je 4.194 pregledano.