Neke od dobrih vijesti 2020. (Da, bilo ih je nekoliko)

Godina 2020. bila je godina koju bi najradije zaboravili, ali u 2020. bilo je i dobrih vijesti koje su se izgubile pod gomilom sumornih naslova, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Novi izvor energije: Nuklearna fusija ide ka promjeni realnosti svijeta

Naučnofantastični san o čistim reaktorima nuklearne fusije koji bi mogli da snabdijevaju električnom energijom gradove u budućnosti prišao je korak bliže da postane stvarnost u avgustu mjesecu kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron pokrenuo fazu spajanja Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER).

Nuklearna fusija bi mogla napraviti revoluciju u svijetu snabdijevanja energijom. Za razliku od nuklearne fisije razmjera eksplozije u Hirošimi, u kojoj se atomi dijele na manje segmente, nuklearna fusija nastupa onda kada su superzagrijane čestice u vakuumu prisiljene da stvore veće atome. Energetski udar koji je rezultat ovakve fisije gotovo da nema zračenja i efikasno je neograničen. Dio male količine goriva potrebnog za nuklearnu fusiju može se uzeti iz morske vode.

Projekat ITER prvo je predstavio sovjetski lider Mihail Gorbačov američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu 1985. Od tada je prošao kroz različita međunarodna partnerstva i potrošio veliku svotu novca. Očekuje se da će projekat ITER imati prvo toplo testiranje reaktora 2025. godine.

Tromi tempo projekta nadahnuo je druge da eksperimentišu sa vlastitim verzijama fusijskih komora u obliku krofne, koje su sovjetski naučnici prvi zamislili pedesetih godina prošlog vijeka. Na ovaj ili onaj način, čini se da je jedan od mogućih odgovora na svjetske energetske probleme pred vratima.

Černobilske gljive odbijaju zračenje iz svemira

Istraživači sa Stanforda Univerziteta u Sjevernoj Karolini u avgustu su objavili dokument koji pokazuje da gljive koje rastu u Černobilu mogu biti korištene kako bi pomogle astronautima da dođu na mars i tamo sigurno žive.

Studija je objavljena nakon naučničke ekspedicije u unutrašnjost černobilske nuklearke koji su primijetili crne gljive zloćudnog izgleda koje bujaju unutar ozračene zone katastrofe.

Dalja istraživanja su pokazala "ekstremofilne" gljive koje su sposobne da konvertuju radijaciju u energiju potrebnu za rast u mračnim udubljenima Černobila. Apetit gljiva za radijacijom dao je jednom od istraživača ideju da pošalje uzorke gljiva na dalja istraživanja u Međunarodnu svemirsku stanicu.

Jedna od najvećih prepreka za dolazak ljudi na Mars je kosmička radijacija koju upijaju astronauti dok plutaju izvan zaštitne atmosfere planete Zemlje, tako da je NASA bila spremna da vidi kako će se gljive gladne radijacije ponašati u svemiru.

Unutar Međunarodne svemirske stanice, postavljen je sloj od 1.7 milimetara gljiva Cladosporium sphaerospermum iznad detektora radijacije. Pokazalo se da gljive zaustavljaju dva procenta radijacije koji prodire u Međunarodnu svemirsku stanicu. Iako se ovo otkriće čini skromnim, dokument iz 2020. je izazvao uzbuđenje zaključujući da ako bi sloj gljiva bio debeo 21 centimetar mogao bi "uveliko negirati" kosmičku radijaciju za koju se vjeruje da je štetna za astronaute.

Ovaj zaključak je posebno obećavao jer bi se gljivična plijesan mogla uzgajati na Marsu ili čak na svemirskom brodu dok putuje ka crvenoj planeti.

Pakistanski "cunami drveća" nosi radnike kroz pandemiju

Nekih 600.000 pakistanskih radnika koji su ostali su besposleni, u nekim slučajevima, čak i očajni zbog mjera zatvaranja u prevenciji korona virusa ipak su našli novi posao: sađenje drveća.

Inicijativa za pošumljavanje velikih dijelova Pakistana sa 10 milijardi stabala od 2018. do 2023. likvidirana je - zajedno s većim dijelom pakistanske ekonomije - kad je u zemlji zavladala pandemija. Ali vladina odluka o pauziranju epskog projekta sadnje drveća brzo je poništena i dovedeni su radnici bez posla kako bi projekt izveli u predviđenom roku.

Radnici kojima je prijetila glad zbog gubitka posla sada su plaćeni malim dnevnicama od oko 500 rupija (tri američka dolara) da nastave sa ambicioznom inicijativom sadnje drveća. Jedan od profesionalnih radnika na sadnji drveća rekao je za agenciju Reuters:”Zbog korona virusa svi gradovi su zatvoreni i nema posla. Većina nas nadničara nije mogla da zaradi za život”. Ali čovjek je rekao da inicijativa za sadnju drveća znači da “sada svi opet imamo način da zaradimo dnevnice i prehranimo porodice”.

Obojene turbine na vjetar dramatično umanjuju smrt ptica

Istraživači u Norveškoj su zaključili da se čini da postoji jedno jednostavno rješenje za hiljade ptica koje su ubijane svake godine zbog okretanja vjetrenjača.

Studija objavljena u julu, bazira se na višegodišnjem istraživanju na farmi vjetra u Smoli u Norveškoj, pokazuje veliki pad u smrtnosti ptica nakon što je samo jedno krilo nekoliko vjetrenjača na farmi vjetra ofarbano u crnu boju.

Jedan od najemotivnijih argumenata protiv vjetroturbina je rezanje populacije ptica koje lete. Čini se da su ptice posebno osjetljive na "pokretne mrlje", što čini da predmete koji se okreću vide kao bezopasnu zamućenost, posebno u oblačnim danima kada se bijela krila turbine stapaju s nebom. Na vjetroelektrani Smola nekoliko orlova bijelog repa su udarili u krila vjetrenjača prije nego što su istraživači poslati kako bi pokušali da okončaju ubijanje ptica grabljivica na farmama vjetra.

Nakon što su krila vjetrenjača ofarbana crnom bojom, smrtnost ptica – prema istraživanju koje je koristilo pse koji bi tražili ptičije leševe – opalo je za 70 posto. Boja navodno čini da krila vjetrenjače budu vidljivija za ptice koje tako mogu da izbjegnu opasnost.

Još mnogo istraživanja treba da se napravi kako bi se osiguralo da rezultati nisu "karakteristični za lokaciju". Druge farme vjetra u Južnoj Africi i Nizozemskoj planiraju da repliciraju studiju.

Vijetnam suzbija ilegalnu trgovinu divljim životinjama

Uslijed pandemije izazvane korona virusom, za koju mnogi vjeruju da je započela na jednoj od zloglasno okrutnih kineskih "mokrih pijaca", Vijetnam je pokrenuo akciju za spriječavanje ilegalne trgovine životinjama. Vijetnam je poznat po tržištima divljih životinja i kao središte svjetske ilegalne trgovine životinjama.

Zapanjujući naslov koji su u julu prenijeli glavni mediji objavio je da je Vijetnam "zabranio" trgovinu divljim životinjama kako bi smanjio rizik od budućih izbijanja bolesti. Stručnjaci iz Vijetnama kažu da su ti izvještaji obmanjujući i da je vladin ukaz jednostavno zatražio istinsko provođenje postojećih zakona. No, čini se da je direktiva nadahnuta pandemijom više od prazne priče.

Prema nevladinoj organizaciji za zaštitu divljine, zaplijena trgovine divljim životinjama u Vijetnamu se povećala u posljednje dvije godine za 44 posto, a 2020. oko 97 posto tih zapljena rezultiralo je hapšenjem krijumčara. Procesuiranje kriminalnih djela protiv divljih životinja takođe se dramatično povećalo u ovoj zemlji jugoistočne Azije.