Vjerski zakon u Crnoj Gori na korak do izmjene

Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore predložio je u ponedjeljak, 28. decembra, glasovima članova iz vladajuće koalicije i bez prisustva opozicije, da crnogorski parlament usvoji izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti na predlog Vlade Crne Gore.

“Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovjesti je u skladu sa evropskim pravom i Ustavom Crne Gore”, izjavio je ministar pravde Vladimir Leposavić na sjednici odbora kojoj su prisustvovali predstavnici dijela vjerskih zajednica, međunarodnih organizacija i nevladinog sektora.

Članovi odbora iz opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) su napustili zasijedanje poručujući da nova parlamentarna većina i nova Vlada diskriminišu dvije trećine Crne Gore:

“Crnoj Gori i cijelom svijetu poručujemo da izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti treba da daju privilegije i monopol samo jednoj vjerskoj zajednici i samo jednom narodu. Na ovaj način se krši građanski karakter države, ravnopravnost svih građana”, saopštio je poslanik DPS-a Dragutin Papović nakon napuštanja sjednice Odbora.

Gotovo godinu nakon što je u Skupštini Crne Gore usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, nova Vlada sa premijerom Zdravkom Krivokapićem na čelu, pripremila je njegove izmjene kojima se u suštini eliminišu svi, za Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) sporni članovi o imovini i ona ostaje u posjedu SPC.

U prethodnoj verziji Zakona o slobodi vjeroispovijesti iz decembra 2019. godine, bilo je navedeno da će "svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina".

Novim izmjenama taj član Zakona je izbrisan, a unijeta je norma da se imovinski sporovi vode u parničnom postupku pred sudovima, a ne u upravnom sporu.

DPS: Vučurović diskriminiše Crnogorsku pravoslavnu crkvu

Napuštajući sjednicu Odbora za ljudska prava i slobode na čijem dnevnom redu je bila rasprava o promjenama Zakona o slobodi vjeroispovjesti, poslanici opozicionog DPS-a su protestovali i zato što predsjednik tog tijela, Jovan Vučurović iz vladajućeg Demokratskog fronta (DF), između ostalog, nije pozvao predstavnike Crnogorske pravoslavne crkve (CPC).

Vučurović je kazao da je na sjednicu pozvao predstavnike “tradicionalnih vjerskih zajednica u Crnoj Gori”, ali ne i CPC koja je tražila da učestvuje, što je opozicija nazvala dikskriminacijom.

“Naš stav je da bojkotujemo rad Odbora koji u samom startu vrši diskriminicaiju. Tu smo samo zbog rasprave o ovako važnoj temi – Zakonu o slobodi vjeroispovjesti, ali nakon toga ćemo nastaviti sa bojkotom ovog odbora”, kazao je poslanik DPS-a Halil Duković koji je u prethodnom sazivu bio predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode.

Opozicione stranke koje su bile vlast kada je usvajan Zakon o slobodi vjeroispovijesti, oštro kritikuju izmjene i dopune istog Zakona sadašnje Vlade karakterišući ih antidržavnim i donesenim u interesu SPC.

Da li je neophodno mišljenje Venecijanske komisije?

Prije napuštanja sjednice, poslanica DPS-a Aleksandra Vuković zatražila je odgađanje rasprave o izmjenama zakona, jer nema mišljenja Venecijanske komisije (VK). Ona je rekla da je Vladimir Leposavić "ministar nepravde".

Ministar Leposavić je, obrazlažući predlog, naveo da se ne usvaja novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti već se u manjem obimu mijenja Zakon o kojem je Venecijanska komisija već dala mišljenje:

“Ne postoji zakonski propis koji obavezuje državne organe da za svake izmjene zakona traži mišljenje VK, posebno kada se radi o zakonu koji već ima mišljenje VK”, naveo je Leposavić, dodajući da je Vlada “ u duhu kurtoazije” obavjestila Venecijansku komisiju i relevantne institucije o predloženim izmjenama.

Ombdusman Siniša Bjeković rekao je da postoji nekoliko odredbi koje traže objašnjenja, ali da ne postoji perfektan zakon. Kaže da je dijalog između državnih organa i predstavnika svih vjerskih zajednica, uključujući i Crnogorsku pravoslavnu crkvu, jako potreban.

"Ne smijete ćutati na ovakve stvari, pozovite ih, popričajte. Kao što sam štitio vjerska uvjerenja drugih ljudi tokom litija, tokom službi, tokom privođenja tako želim da na neki način podstaknem razmišljanje na ovaj način", kazao je Bjeković.

SPC hoće da bude dio pravnog poretka Crne Gore

Rektor Cetinjske bogoslovije, Gojko Perović, rekao je da Srpska pravoslavna crkva (SPC) ne želi da bude izvan evidencije poreskog sistema Crne Gore, katastra i bilo kojeg drugog segmenta pravnog poretka države Crne Gore.

„SPC i njene eparhije podliježu zakonima Crne Gore, ali crkvena imovina nije državna. Izmjene zakona idu u pravcu opšteg narodnog dobra. Odbranili smo Ustav i sekularnost države. Želimo da budemo ne samo podanici, već da budemo u jedinstvenoj evidenciji crkava i vjerskih zajednica Crne Gore. Ne želimo da budemo van sistema i zakona“, poručio je Perović.

SPC je odmah nakon usvajanja prve verzije zakona, u decembru 2019. godine pokrenula široke proteste, uz podršku najvećeg dijela tadašnje opozicije, smatrajući Zakon polugom tada vladajuće DPS za otimanje crkvene imovine.

Muharem Demirović iz Islamske zajednice je kazao da je ova vjerska zajednica imala kratak rok za izjašnjavanje o zakonu, ali da su dostavili preliminarne sugestije, od kojih su neke prihvaćene.

“Dostavili smo ministru određene primjedbe i sugestije, od kojih su neke prihvaćene. Žao nam je zbog brisanja člana zakona koji smo tumačili kao određenu garanciju da se imovina vjerskih zajednica neće upisivati na pravna lica van Crne Gore”, rekao je Demirović.

Protest protiv izmjena zakona

Dok je u zasjedao Odbor za ljudska prava i u očekivanju sjednice Skupštine Crne Gore sa izmjenama zakona kao jedinom tačkom dnevnog reda, ispred zgrade parlamenta okupilo se nekoliko hiljada pristalica crnogorskih patriotskih organizacija koji su došli iz više gradova Crne Gore.

Oni se protive najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti koje je izradila nova vladajuća većina u Crnoj Gori na čelu sa Demokratskim frontom, a na zahtjev Srpske pravoslavne crkve.

Kakva je procedura?

Ukoliko izmjene Zakona o vjeroispovijesti budu izglasane u Parlamentu, Zakon se šalje predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću na potpisivanje.

Đukanović je i na čelu DPS-a, partije koja je predvodila koaliciju čijim glasovima je Zakon izglasan u Skupštini krajem prošle godine.

DPS je izgubila izbore krajem avgusta, a na vlast je došla tročlana koalicija, čiji je veći dio, uključujući i novog premijera Zdravka Krivokapića, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Predsjednik Đukanović ima zakonski rok od sedam dana za potpisivanje zakona, ali i mogućnost da ga u roku od tri dana vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.

U slučaju da poslanici ponovo izglasaju Zakon, predsjednik Crne Gore je dužan da ga potpiše.