Visoki predstavnik poziva na povlačenje, Milan Tegeltija na potezu

Zajedničko koordinaciono tijelo udruženja sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini (BiH) zatražilo je hitnu sjednicu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, nakon što je predsjednik tog vijeća Milan Tegeltija prijavljen zbog razgovora koji je vodio o jednom konkursu u pravosudnim institucijama.

Snimak razgovora, čiju autentičnost Radio Slobodna Evropa (RSE) ne može da potvrdi, objavio je portal Istraga.ba u četvrtak (26.novembra).

„Zahtijevamo da se hitno sazove sjednica VSTV BiH, uključujući i proceduru prestanak mandata, koja će utvrditi da li ponašanje predsjednika VSTV-a, u kontekstu objavljenog audio-snimka, zadovoljava zakonski standard da obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran ili nepristrasan način“, navodi se u zahtjevu Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca u BiH od petka.

Napominju kako žele i da se ispita da li se ponašanje predsjednika VSTV-a može podvesti pod djelo zbog kojeg ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Vijeću.

Dan ranije (26. novembra) Ured disciplinskog tužioca VSTV BiH zaprimio je prijavu protiv Tegeltije, odmah nakon što je portal Istraga.ba objavio audio snimak navodnog razgovora Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe. U razgovoru koji se vodio prije više od godinu dana razgovarano je o imenovanju njene sestre na jednu od pravosudnih funkcija.

Zajedničko koordinaciono tijelo udruženja sudija i tužilaca u BiH smatra kako je stavljanje ove teme na dnevni red sjednice VSTV i omogućavanje da javnost uživo prati raspravu, nužno i potrebno "kako bi se donekle sačuvalo uveliko poljuljano dostojanstvo i povjerenje javnosti u pravosuđe".

Ko kontroliše rad VSTV?

Za istraživanje rada u pravosuđu u Parlamentu BiH inače je već formirana posebna komisija, koja bi trebalo da se bavi i radom VSTV.

“Posebno je dat akcenat na VSTV i njegove mogućnosti da odgovori na izazove pristupanja euroatlantskim integracijama i ispunjenja naših obaveza“, kaže za RSE Alma Čolo, predsjedavajuća Ustavnopravne komisije Parlamenta BiH.

Međutim, pojašnjava Čolo, u tu komisiju SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) Milorada Dodika i HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) BiH, čiji je lider Dragan Čović "nisu dali svoje predstavnike i osporavaju legitimnost te komisije”.

Ta posebna komisija, čiji je naziv Privremena istražna komisija Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, je formirana u maju 2019. godine, nakon afere u pravosuđu "Potkivanje". U središtu afere je bio upravo Milan Tegeltija.

“Mi smo u komisiji saslušali mnoge ljude iz pravosudne zajednice, članove VSTV-a, sudije i tužioce i oni su nam potvrdili da stanje u pravosuđu nije dobro, da bi se trebalo dosta stvari mijenjati. Treba prvenstveno promijeniti zakon o VSTV-u, ako ne novi zakon, onda izmjene i dopune”, ističe Čolo, dodajući da će ta komisija, nakon završetka posla, predložiti izmjene i dopune Zakona o VSTV-u.

U aferi nazvanoj “Potkivanje”, Tegeltija se na video snimku dovodio u vezu s koruptivnim radnjama, odnosno da je preko posrednika, inače službenika SIPA BiH, ugovarao klijente kojima je trebalo "ubrzati" predmete u BiH pravosuđu.

Tužilaštvo BiH kasnije je podiglo optužnicu protiv aktera, Tegeltija je oslobođen sumnji, a u slučaju se pojavio kao svjedok.

Afera nazvana "Potkivanje" i pored protesta u Sarajevu, te brojnih zahtjeva opozicije za smjenu Tegeltije, uz osudu međunarodne zajednice, nije imala negativne posljedice po predsjednika VSTV-a.

Uticaj politike na pravosuđe

Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Dženeta Omerdić ocjenjuje da vlasti ne čine dovoljno da stvari promijene u pravosuđu.

“Ne možemo vidjeti da zaista postoji neki ozbiljniji korak”, rekla je Omerdić za RSE.

Podsjetila je na formiranje privremene istražne komisije u Parlamentarnoj skupštini, ali kako je rekla ‘koliko god da je taj korak bitan i da je načinjen, ipak je nedovoljan’.

“Nemamo toliko žustru i oštru reakciju koja nam je neophodna kako bismo stvari nekako uspjeli vratiti u okvire koji su prihvatljivi”, objasnila je ona.

Alma Čolo kaže da „generalno postoji percepcija“ da je pravosuđe „pod političkim uticajem“.

“Ja nemam evidentnih dokaza za to, ali je nesumnjivo da određene politike imaju svoje ljude u pravosuđu i da ti ljudi omogućavaju određenim nosiocima pravosudnih funkcija da napreduju u pravosuđu, da dođu na određene pozicije”, rekla je ona za RSE.

Ova parlamentarka smatra da je kod članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća najvažnija ‘moralna i profesionalna odgovornost’, zbog čega ocjenjuje kako je potrebno promijeniti zakon, način izbora VSTV-a, te imenovati imenuju nove članove, ‘čime bi se nekako vratio poljuljani kredibilitet u izborni proces nosilaca pravosudnih funkcija’.

Iz afere u aferu

Sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Faris Vehabović za RSE podsjeća da ne zna koja je ‘ovo afere po redu’ u bh. pravosuđu.

“Očigledno je da se afere proizvode na dnevnoj bazi. Rezultat ove afere je dodatno podrivanje povjerenja građana u sudski sistem Bosne i Hercegovine. To je pojava koja se dešava suviše često i suviše često se dešava da akteri afera ostaju nekažnjeni i ostaju na svojim pozicijama”, objasnio je on za RSE.

Vehabović upućuje na moralnu odgovornost vršilaca javnih funkcija.

“Ja ne ulazim u to da li gospodin Tegeltija u ovom slučaju treba biti kažnjen, da li postoji odgovornost ili ne, ili bilo koja vrsta odgovornosti, ali smatram da postoji moralna odgovornost vršilaca javnih funkcija da odgovore na sve moguće načine i da daju odgovore na pitanja koja se pred njih postavljaju, a koja su proizvod njihovog djelovanja ili nedjelovanja”, rekao je Vehabović.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu podsjeća na to da na početku rada VSTV-a nije bilo uplitanja bilo koje političke partije u rad VSTV-a. Desile su se, kaže on, samo personalne promjene unutar VSTV-a. Međutim, nastavlja Vehabović, očigledno je da su „oni koji su birali članove Vijeća imali neke druge namjere“ .

“Zato imamo sada taj uticaj politike, koji se dešava, između ostalog, radi toga što nosioci pravosudnih funkcija, očigledno, vide da je približavanje nekoj političkoj opciji jako probitačno za napredak u karijeri”, ocjenjuje Vehabović.

Dženeta Omerdić, profesorica Pravnog fakulteta u Tuzli, smatra da slučaj koji se dešava u VSTV-u je ‘možda najbolja slika i prilika u kakvom se stanju nalazi državni aparat vlasti’.

“Možda bi donekle, uslovno rečeno, neke stvari i mogle da se tolerišu ukoliko je riječ o jednom političkom organu iz zakonodavne djelatnosti, ali kad imate stručni organ, kada imate pravosuđe koje treba da rješava krucijalne probleme koji nas opterećuju u ovom periodu unutar kojeg živimo i djelujemo, i imate afere, iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec, na koje nemate adekvatne reakcije, mislim da je to jedna strahovito ozbiljna poruka”, ocjenjuje je Omerdić.

Poziv na ostavku

Kancelarija visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) pozvala je Tegeltiju da podnese ostavku.

"Kako bi se vratio integritet ovoj istaknutoj pravosudnoj funkciji, gospodin Tegeltija treba pokazati profesionalnu i ličnu čestitost i preduzeti korak koji se očekuje nakon kontinuirano neadekvatnog obavljanja svojih dužnosti", navodi su u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz OHR-a.

Poručili su da bi se time popravio imidž VSTV-a.

“VSTV zaslužuje drugačijeg, profesionalnog predsjednika”, navode u OHR-u.

Evropska komisije u BiH pozvala je članove VSTV-a da se „odmah pozabave ovom krizom i preduzmu odgovarajuće mjere“. Još u junu Evropska komisija upozorila je da će obustaviti dalje finansiranje reforme pravosuđa u BiH "zbog zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme pravosuđa u proteklim godinama, a posebno u oblasti integriteta“.

U saopštenju Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu poručeno je da se mora Tužilaštvo BiH ozbiljno pozabaviti korupcijom u pravosuđu.

"Integritet i profesionalizam Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i svih sudskih institucija su važni. Sve relevantne institucije, posebno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, mora se ozbiljno posvetiti i istražiti navode o koruptivnim radnjama u sudstvu", saopšteno je.

Reagovao je i OSCE u BiH. Poručili su da niko, uključujući nosioce najviših pravosudnih funkcija, nije iznad zakona, te da se na ovaj način narušava povjerenje javnosti u institucije.

Nakon nove afere u čijem je centru pažnje Milan Tegeltija, međunarodna organizacija Transparency International BiH (TI BiH) pozvala je međunarodne aktere da osiguraju mehanizme i sredstva za radikalni reformski zaokret u pravosuđu.

U toj organizaciji navode da trenutni zakonodavni i institucionalni okvir nije u stanju osigurati integritet i nužne reformske procese, te da se pravosuđe u BiH nalazi u dubokoj krizi.

***Saradnja na tekstu Maja Žuvela