Mogu li tri koalicije u kohabitaciju s Đukanovićem?

Konstitutivna sjednica crnogorske Skupštine održati će se 23. septembra kada će biti verifikovani mandati poslanika novog parlamenta - epilog je prvog sastanka političkih grupa koje su izborile parlamentarni status na izborima 30. avgusta.

Najavljeno je formiranje nove parlamentarne većine, od tri koalicije predvođene Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA. One su osvojile tijesnu većinu, 41 mandat od ukupno 81 poslaničkog mjesta.

Predstavnik Demokratske partije socijalista (DPS), koja je nakon tri decenije izgubila vlast, Branimir Gvozdenović je ocijenio da je ta partija demokratski priznala izborne rezultate.

“Priznali smo rezultate, bićemo na konstitutivnoj sjednici, činićemo kvorum, pomoći ćemo da se stvori ozbiljan i odgovoran ambijent i da gradimo Crnu Goru kao demokratsku, građansku i multietničku državu i evroatlantski put. DPS ima veću odgovornost jer je to državotvorna partija”, rekao je Gvozdenović.

Tri koalicije već imaju kandidata za predsjednika Skupštine.

Još uvijek aktuelni predsjednik Skupštine Ivan Brajović izrazio je očekivanje da će na toj sjednici biti izabran novi predsjednik parlamenta.

Dritan Abazović lider građanskog pokreta URA, i nosilac izborne liste ’Crno na bijelo’ je saopštio da tri koalicije koje su osvojile natpolovičnu većinu u parlamentu već imaju predlog za novog predsjednika Skupštine, ali nije želio da otkriva o kome se radi.

“Što se tiče formiranja Vlade, biće potrebno malo više vremena za njeno formiranje, nego oko funkcija koje se odnose na Skupštinu”, rekao je Abazović.

Predstavnik liste “Za budućnost Crne Gore” Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta je saopštio je očekivanje da nosilac njihove liste bude novi mandatar.

“Moj lični stav je da je prirodno da čovjek koji je bio na čelu najjače liste (Zdravko Krivokapić) treba da ima mjesto mandatara”, rekao je Đukanović.

Momo Koprivica iz Demokratske Crne Gore, predstavnik liste “Mir je naša nacija” je rekao da će dogovor nove parlamentarne većine biti sigurno postignut na efikasan način.

Novina u političkoj praksi

Današnji sastanak (16. septembar) je prvi korak ka formiranju nove parlamentarne većine, u kojoj poslije 30 godina neće biti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića aktuelnog predsjednika Crne Gore.

Novina u političkoj praksi Crne Gore je što će parlamentarna većina i predsjednik države biti politički protivnici. Dojučerašnja opozicija, koja ima natpolovičnu većinu u parlamentu biće u prilici da kohabitira sa predsjednikom Crne Gore, koji je predsjednik, sada opozicione Demokratske partije socijalista. Kadrovi DPS su tokom protekle tri decenije bili na poziciji predsjednika Crne Gore.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović treba da predloži mandatara do 30 dana od konstituisanja nove skupštine.

Odnos predsjednika države i nove većine

Jedno od ključnih pitanja je kakvi će biti odnosi najavljene nove parlamentarne većine i shodno tome i nove Vlade, sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević smatra da će se vrlo brzo znati u kom pravcu će ići odnosi predsjednika i nove izvršne vlasti, a da je kohabitaciona vlast novina u crnogorskom političkom sistemu na koju će se morati navići obje strane.

“Đukanović će morati da se navikne da je njegova vlast u granicama ustavnih ovlašćenja, koja su prilično uska i nesrazmjerna u odnosu na legitimitet koji ima neko ko je izabran na neposrednim izborima. Đukanoviću to nije do sada smetalo jer je suštinski imao moć nad Skupštinom i nad Vladom”, kaže Uljarević za Radio Slobodna Evropa.

Ukazuje takođe da će izazova biti i za novu parlamentarnu većinu:

“Na drugoj strani vladajuća većina će morati takođe da se navikava da politički odgovorno nosi tu svoju poziciju i da u okvirima svog mandata pronalazi modalitete komunikacije sa predsjednikom države oko onih pitanja koja su u javnom interesu.”

Nadležnosti i može li biti sukoba?

Uljarević podsjeća da Vlada vodi spoljnu politiku, ali predsjednik države je taj koji daje odobrenje na imenovanje ambasadora.

“To je jedna od prvih stvari u kojim ćemo vrlo brzo vidjeti kako će taj odnos funkcionisati, odnosno da li će predsjednik odobriti povlačenje onih ambasadora koje će nova većina vjerovatno vrlo brzo inicirati i dati odobrenje za one koje će predložiti. Za Crnu Goru bi bilo jako dobro da se tom odnosu priđe obostrano odgovorno”, ocjenjuje Daliborka Uljarević.

Prema Ustavu, predsjednik Crne Gore predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, komanduje Vojskom, na čelnoj je poziciji Savjeta za obranu i bezbjednost, te postavlja i opoziva ambasadore. U nadležnosti predsjednika Crne Gore je da ukazom proglašava zakone, odnosno ima mogućnost da usvojene zakone pod određenim uslovima vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.

Na drugoj strani nova parlamentarna većina može da pokrene proceduru razrješenja predsjednika Crne Gore. Ustavom je predviđeno da postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština na predlog 25 poslanika, a odluku o tome donosi Ustavni sud bez odlaganja.

Može li doći do sukoba nadležnosti, odnosno da li će se politički sukob prelivati na institucije?

Uljarević smatra da će se to vidjeti na primjeru Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji sadašnja parlamentarna većina želi da ukloni iz pravnog poretka, a predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je insistirao na njegovom usvajanju i to u obliku koji je bio neprihvatljiv za Srpsku pravoslavnu crkvu.

“S obzirom da smo dobili najave od tri koalicije da će oni ići na suštinsko poništenje postojećeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti i na usvajanje novog, to će biti ogledni primjer kako će se predsjednik odnositi. Mislim da u ovom trenutku postoji konsenzus da se taj zakon revidira, bez obzira šta ko mislio o njemu prije. Ali bi bila velika greška novih vlasti ukoliko bi to bilo učinjeno na način koji neće biti inkluzivan i koji neće uključiti sve različitosti, što znači da je to mjera kompromisa između parlamentarne većine i predsjednika Crne Gore”, kaže Uljarević.

Parlamentarni izbori 30. avgusta održani su u vrijeme političke krize zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, usvojenog krajem 2019. Srpska pravoslavna crkva (SPC), koja smatra da joj država tim aktom namjerava oduzeti imovinu, osim organizovanja masovnih protesta, otvoreno je stala na stranu opozicije, pozivom pristalicama da izađu na izbore i glasa protiv partija koje "otimaju" crkveno.

Tri ideološki raznorodne koalicije osvojile su parlamentarnu većinu i najavile formiranje Vlade. Demokratska partija socijalista sa osvojenih 30 mandata, prema sadašnjim najavama preseliće se u opoziciju poslije 30 godina vladanja.

Prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma dogodila promjena vlasti. Ovi izbori su bili jedanaesti od uvođenja višepartijskog sistema 1990. godine i peti od obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.