Ambasador Crne Gore u Srbiji: Spustiti tenzije
Ocijenio je da se političari moraju suzdržati od oštre retorike i voditi računa kakve poruke šalju, te da je potrebno da zajedno promovišu pozitivne, a ne negativne strane odnosa dvije države.
Srbija i Crna Gora: Medijske, uz političke i verske tenzije
Vučić odustao od posete Crnoj Gori na Božić
Komentarišući zahtjeve u Srbiji da bude proglašen “personom non grata”, kao i izjave usmjerene protiv njega lično i predstavnika vlasti u Crnoj Gori, ambasador Milošević je naglasio da “nije ni malo prijatno kada čujete da neko napada vašu državu, zvaničnike i dobar dio građana, a naročito nije ni malo prijatno kad to dolazi od nekog koga smatrate bliskim".
"Te parole, ružne poruke i postupci došle su kao produkt neiformisanosti, nedobronamjernosti pojedinih ljudi i subjekata i neshvaćenih poruka koje su kao vrtlog usisale svu dotadašnju dobronamjernost u odnosima dviju država”, ocijenio je ambasador.
Osudivši pokušaj paljenja crnogorske zastave, Milošević je izjavio da je to „ostavilo ružan i gorak ukus u našim srcima“, te da ne služi na čast ni onim koji su je gađali, kao ni onima koji se tome nisu suprostavili.
"Vjerujem da se tako nešto neće ponoviti. Očekujem od autoriteta i medija da spuste tenzije, da zajedno promovišemo pozitivne, a ne negativne strane naših odnosa”, rekao je Milošević.
Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ambasador Crne Gore je kazao da on garantuje svakom građaninu Crne Gore slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji. On je pojasnio da intencija zakonodavca nije bila da bilo šta uzurpira ili oduzima niti jednoj vjerskoj zajednici, niti bi takav predlog zakona dobio zeleno svijetlo od relevantnih međunarodnih institucija.
„Ja čvrsto vjerujem da nema skrivenih želja, skrivenih interesa i loše namjere države Crne Gore prema bilo kojoj vjerskoj zajednici, a posebno prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj“, kazao je ambasador Milošević.
Do tenzija između crnogorskih vlasti sa jedne, i Srpske pravoslavne crkve i zvaničnog Beograda, sa druge strane, došlo je nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu 27. decembra, kojim je predviđeno da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati da je crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će se u suprotnom smatrati državnom imovinom.
SPC zakon smatra otimačinom crkvene imovine, a crnogorska vlast regulisanjem odnosa države i vjerskih zajednica.