Međunarodni poziv za vraćanje bh. djece iz Sirije i Iraka
"S obzirom na konstantnu opasnost i sve veće humanitarne potrebe u područjima oružanih sukoba u Siriji i Iraku, izražavamo duboku zabrinutost u vezi sa statusom i položajem djece stranih boraca iz BiH u ovim zemljama. Djeca stranih boraca koja trenutno borave u kampovima, pritvorskim jedinicama i domovima za djecu bez roditeljskog staranja u Siriji i Iraku su jedna od najugroženijih kategorija djece na svijetu", saopćeno je u pismu.
U pismu, između ostalog, stoji da su djeca bila ili još uvijek jesu izložena konstantnom i ekstremnom nasilju i teškim traumama.
"Svakodnevno se suočavaju s hipotermijom, upalama pluća, dehidracijom, neuhranjenošću, tuberkulozom i tifusom, kao posljedicama veoma loših životnih uvjeta u kampovima. Izvještaji humanitarnih organizacija na terenu potvrđuju da mnoga djeca trpe posljedice traume i razdvajanja od primarnih skrbnika", navodi se.
Mala Bosanka među nevidljivom djecom 'kalifata'
Sigurnost koje nema na crtežima djece iz BiH u Siriji
Vlastima Bosne i Hercegovine poručeno je da, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta i drugim međunarodnim dokumentima, djeci osiguraju hitan i adekvatan povratak, te reintegraciju u okruženju gdje će se poštivati sva propisana prava.
"Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Nacija u Rezoluciji 2427 (2018) nedvojbeno poziva sve strane oružanih sukoba da uspostave 'standardne operativne postupke za brz povratak djece iz zona konflikta, te postupke za usmjeravanje istih prema relevantnim civilnim akterima za zaštitu djece'."
Djeca su žrtve
U saopćenju se navodi da prava djece moraju biti zagarantirana, uključujući pravo da budu sigurna, da imaju porodicu, da uče i da budu zaštićena. Svaka odluka koja se odnosi na njih, uključujući njihovu repatrijacija, mora uzeti u obzir najbolji interes svakog djeteta i biti u potpunosti u skladu s međunarodnim pravnim standardima.
Organizacije su pozvale vlasti u Bosni i Hercegovini da:
Osiguraju djeci koja su državljani/ke BiH ili su djeca državljana/ki BiH civilnu dokumentaciju;
Spriječe da ta djeca budu bez državljanstva ili da budu bez države;
Podrže njihov siguran, dostojanstven i dobrovoljan povratak i reintegraciju u BiH, imajući na umu najbolji interes djeteta kroz izbjegavanje nepotrebnog razdvajanje djece od njihovih primarnih skrbnika, te stavljanje prioriteta na porodične oblike brige za dijete kao primarnu opciju za njihovo zbrinjavanje;
Za djecu koja imaju krivičnu odgovornost i koja su optužena za krivična djela osiguraju primjenu međunarodno priznatih standarda za pravično suđenje; i
Već sada počnu s planiranjem odgovarajućih mjera adaptacije i reintegracije ove djece u društvo, kroz multisektorski pristup i zajedničke napore svih relevantnih aktera, uključujući nevladin sektor koji može pružiti odgovarajuće usluge podrške.
"Pozivamo odgovorne vlasti u BiH da poduzmu hitne mjere pripreme za povratak djece stranih boraca iz BiH, te da se kreću ka promjeni paradigme koja prepoznaje nedostatke i opasnosti od pretjerane sekuritizacije ovog problema, te ključnu ulogu međusobne kooperacije civilnog i javnog sektora kako bi efikasno podržali aktivni povratak, rehabilitaciju, oporavak i reintegraciju ove djece u zajednice njihovog porijekla", poručeno je.
Posebno teška situacija s djecom bez roditelja
Joelle Bassoul, regionalna menadžerica za medije iz Save The Children organizacije koja djeluje u tri kampa u sjeveroistočnoj Siriji, ranije je izjavila za Radio Slobodna Evropa kako su zabrinuti za dobrobit djece tamo, jer ona nisu odgovorna za djela svojih roditelja.
"Svako dijete bi trebalo imati jednaka prava i mogućnosti. Pozivamo zemlje da repatriraju svoje državljane, da se posvete rješavanju pitanja djece bez roditeljskog staranja kojih je u Al-Holu 335, prema podacima UN-a. Oni su žrtve rata i ne smiju biti kažnjeni za bilo šta", rekla je Bassoul za RSE u martu 2019. godine.
Porodice militanata iz BiH u sirijskim kampovima
Posebno teška situacija jeste, kako je kazala Bassoul, s djecom bez roditelja.
"Djeci treba mirna i sigurna okolina. Djeca moraju imati pristup normalnoj psihološkoj pomoći, a to nemaju ni sirijska djeca, a kamoli djeca stranih državljana. Jedini način da ova djeca ostvare svoja prava jeste u njihovim domovinama. Pitanje je šta su sve djeca proživjela, pokazuju znakove psihičke nestabilnosti, oni se moraju oporaviti od onoga što su vidjeli i doživjeli. Posebno je teško s djecom bez roditelja, njima je jako teško pomoći. Imamo situacije da je npr. jedna žena iz neke evropske zemlje sa sobom uzela nekoliko djece različitih nacionalnosti, neka od njih ne znaju arapski, niti engleski, ne znamo čak ni odakle, ne možemo utvrditi koje su nacionalnosti i što se s njima zapravo dogodilo", kazala je Bassoul.
Prema podacima koje Radio Slobodna Evropa ima, u kampovima u Siriji koje kontroliraju kurdske snage s međunarodnom koalicijom, nalazi se malo više od stotinu bh. državljana, smještenih u dva kampa i nekoliko zatvora.
Među ovim osobama najviše je djece, njih oko 60, od kojih više od polovine rođenih u Siriji.
Prema nezvaničnim podacima, 23 muškarca su u zatvorima, a u kampovima je 27 žena.