Sa Turcima od Sarajeva do Beograda
Na stolu je ideja o izgradnji autoputa koja zadovoljava oba ranija prijedloga u vezi kojeg su se u BiH vodile oštre političke rasprave, s time da bi kombinacija dviju ruta izgledala kao neka vrsta kružnog autoputa ka Beogradu. Ova posjeta trebala bi i razriješiti i dileme u vezi načina finansiranja izgradnje ceste, koju je obećala Turska.
Susret u Istanbulu najava Erdoganove arbitraže?
Tek nakon godinu dana, na sastanku u Istanbulu definisane su dvije rute brze ceste Beograd - Sarajevo - jedna preko Tuzle, druga preko Višegrada do Vardišta. Tako bi kroz BiH imali neku vrstu kružnog autoputa prema Beogradu.
Do sada su se vodile oštre polemike o tome koja je ruta iz Sarajeva najisplativija do Beograda, a ministar saobraćaja i komunakcija BiH Ismir Jusko u medijima je rekao da će tursku delegaciju povesti na obilazak obje moguće rute. Tema sastanka sa turskom delegacijom je i način finansiranja.
"Do ovog momenta mi nemamo informaciju koji bi to model finansiranja bio. Čuo sam da postoji opcija za tzv. BOT sistem, ili prevedeno - da neko planira, izgradi, koristi i da to vrati. U tom slučaju Bosna i Hercegovina ne bi imala apsolutno nikakvo zaduženje", rekao je Jusko.
Istovremeno, delegacija Turske stiže i u Srbiju da o brzoj cesti razgovara sa zvaničnicima te zemlje. Kako je ranije najavljeno, očekuje se formiranje zajedničke radne grupe za realizaciju projekta.
No, razgovori o gradnji autoputa počinju, a još nije jasno da li su institucije i politički krugovi u Bosni i Hercegovini saglasni sa tom novom idejom, da ruta do Beograda vodi i preko Tuzle i preko Višegrada do Vardišta, gdje bi se spajala sa srpskim dijelom brze ceste.
Kojim putem do brze ceste Sarajevo – Beograd
Na ruti preko Tuzle insistiraju politički predstavnici iz Federacije BIH. Čak je i Parlament Federacije podržao da trasa buduće brze ceste od Sarajeva do Beograda ide preko Zenice, Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine.
S druge strane, zvaničnici iz Republike Srpske tvrde da su strateškim dokumentim RS-a odredili kuda će se graditi brze ceste. Između ostalih, u igri je i ruta od Sarajeva, preko Pala, Sokoca, Rogatice, Višegrada do Vardišta.
Među optimistima da će se naći konkretno rješenje i to do kraje ove godine je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
"Sjajan projekat, ustvari, koji bi se radio bez angažovanja kredita ili bilo kakvog finansijskog angažovanja Bosne i Hercegovine. Mi bismo ga dobili faktički besplatno. Da li će sve biti autoput, nisam siguran, ali da će biti brze i ubrzane ceste, a većinom autoput, to jesam. I turska strana već forsira, tako da zaista imamo šansu, ako budemo pametni. Ako ne budemo, u svom stilu, od svakog rješenja napravili problem, umjesto od problema rješenje, možemo imati izgradnju već krajem ove godine", smatra Izetbegović.
Ali, i pored ove izjave bosanskohercegovačkoj javnosti nije jasno kako će se finansirati brza cesta Sarajevo - Beograd. Od početka ove priče Turska je zainteresovana za finansiranje, ali nije jasno na koji način. Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik smatra da se ceste trebaju graditi sa ili bez turskog novca.
"To je daleko, te turske pare. Ja nemam osjećaj da je neko spreman da da novac, kako se to ovdje prikazuje ili očekuje. Bilo bi dobro da Turska da jedan ozbiljan kredit i da se grade putevi. U tom pogledu, ja nisam protiv toga. Apsolutno. Niti možemo zabraniti Federaciji da gradi puteve, niti oni mogu nama. Stvar je dogovora i ti autoputevi će se u jednom trenutku, naravno, sresti", kaže Dodik.
Posjeta turske delagacija nada je da će mnoge nedoumice biti otklonjene. U međuvremenu teško je govoriti o ekonomskoj isplativosti jednog od trenutno najvažnijeg infrastrukturnog projekta.
Rade Šegrt iz banjalučkog Udruženja ekonomista Swot ocjenjuje kako ovo "svakako jeste specifičan projekat po tome što osim ekonomskog aspekta, ovde očigledno veliku ulogu igra i politički aspekt".
"Bosna i Hercegovina ima slabo razvijenu infrastrukturu i svakako da treba ulagati u razvijanje putne mreže, ali svakako da nije način da putevi, odnosno autoputevi, budu neka priča koja će biti vođena nekim političkim motivima. Ona prvenstveno treba da bude vođena nekim ekonomskim parametrima. Dok dođemo do tog finansiranja, kako će se finansirati itd, mislim da će proći još dosta vremena, ali sigurno je da će građani Bosne i Hercegovine plaćati te autoputeve, odnosno njihovu izgradnju", komentariše Rade Šegrt.