Američki i bosanski vlasnici razmjenjuju optužbe oko fabrike municije iz Sarajeva

Korupcija, nepotizam i loše upravljanje doveli su sarajevsku kompaniju namjenske industrije Pretis d.d. na rub kolapsa, tvrdi američki investitor Regulus Global.

Ova kompanija, putem svoje kćerke firme Sikto d.o.o., posjeduje 41,5 posto dionica Pretisa, koji se bavi proizvodnjom artiljerijske municije. Većinski vlasnik Pretisa, sa 51 posto udjela, je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Spor između Vlade Federacije BiH i kompanije Regulus Global traje više od godinu dana.

Iz Regulusa tvrde da politički uticaj koči investicije i razvoj kompanije, jer se na ključne pozicije postavljaju kadrovi koji, kako navode, "nisu dorasli zadatku, te su radili na štetu sarajevske kompanije Pretis".

Na to je krajem marta u medijskim istupima upozorio potpredsjednik za operacije Regulus Globala, Akos Horvath.

"Od klijenata je kompaniji uplaćeno oko 140 miliona eura, od čega je oko 40 miliona potrošeno na operativne troškove, za kupovinu zemljišta za buduća postrojenja, ali i dalje nedostaje jako puno novca. Ne zna se šta se desilo sa 100 miliona eura", kazao je Horvath.

Zbog, kako navodi, propusta u poslovanju, blokiranja investicija i mogućih finansijskih malverzacija, Regulus Global je upozorio da bi mogao pokrenuti pravne postupke protiv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko se stanje ne popravi.

Na upite Radija Slobodna Evropa (RSE) da dodatno pojasne tvrdnje i eventualne naredne korake, iz ove kompanije nisu odgovorili.

S druge strane, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić najavio je tužbu protiv Regulusa zbog, kako tvrdi, iznošenja netačnih informacija, što je potvrdio i za Radio Slobodna Evropa.

"Zasigurno ćemo mi dokumentovati ono što imamo, što znamo i na neki način ćemo nastojati da budemo partneri. To je američka firma koja želi da bude ovdje, ali prvi i osnovni interes mora biti Pretis, a ne pojedinačni interesi koji su se javljali u prethodnom periodu", kazao je Lakić, koji nije želio precizirati o kakvim se interesima radi.

Također je kazao i da postoje "pritisci" u vezi s pitanjem Pretisa, ne navodeći o čemu se radi.

Prethodno je predsjednik Federalne Vlade BiH Nermin Nikšić za Federalnu TV početkom aprila izjavio da je bilo riječi "o ucjenama", te da će u narednom predočiti informacije koje posjeduje u vezi sa cijelim slučajem.

Avansi uzeti, roba neisporučena, direktori familijaKompanija Regulus Global više od godinu dana upozorava partnere u Vladi Federacije BiH da su sredstva uložena u Pretis trošena netransparentno i mimo predviđene namjene. Zbog toga su tražili smjenu tadašnje uprave i direktorice Almire Zulić Burek.

Kompanija Regulus Global je zahtjeve i upozorenja slala putem međunarodnih advokatskih kancelarija.

U jednom od pisama, u kojem se izražava niz primjedbi i poziva na stabilizaciju, supotpisnik je i bivši američki državni sekretar iz prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa i bivši direktor CIA-e Mike Pompeo.

Inače, direktora Pretisa imenuje Vlada FBiH, kao većinski vlasnik, a u posljednjih godinu dana su na toj poziciji promijenjena tri.

Posljednji direktor, Fuad Šehić, imenovan je početkom aprila. Ranije je obavljao funkciju direktora za komercijalne i finansijske poslove u Pretisu d.d.

Upravo je za njega američki investitor naveo kako je u Pretisu zaposlen po rodbinskoj liniji, odnosno da je povezan s ministrom Lakićem, te da je i to jedan od razloga zbog kojih je njegov prethodnik Ajdin Kupus dao ostavku.

Kupus je podnio ostavku zbog, kako je naveo, neslaganja u vezi s daljim pravcem i načinom upravljanja firmom, kao i bitnih razilaženja sa stavovima Nadzornog odbora.

Kupus je u pismu Nadzornom odboru kompanije, sredinom prošle godine, upozorio da je stanje u firmi loše, te da od 41 ugovora nijedan nije ispoštovan do kraja, neki nisu ni započeti, niti je bila kupljena neophodna roba.

"U tom slučaju, Pretis d.d ima obavezu da sada nabavi materijal, plati dobavljače, proizvede navedenu robu i sve to proda po 50 % nižoj cijeni po isporuci zbog avansa koji je uzet na početku za cijeli ugovor", upozorio je Kupus u pismu Nadzornom odboru kompanije sredinom 2025.

Inače, Kupus je na poziciju direktora došao nakon što je smijenjena tadašnja direktorica Almira Zulić Burek.

Nakon njene smjene, urađena je i nezavisna revizija koju je angažovao američki investitor, a koja je potvrdila navode o nedostajućim sredstvima i lošem upravljanju.

Nalazi revizije dostavljeni Nadzornom odboru Pretisa sredinom 2025. godine potvrdili su da je firma uzimala avanse, a nije isporučivala robu.

"Ukupne obaveze kompanije iznose oko 180 miliona eura, od čega je približno 78% vezano za primljene avanse od kupaca. Ove obaveze predstavljaju ugovornu odgovornost za isporuku robe i usluga, čiji kapacitet pokrivanja je u ovom trenutku neizvjestan", navedeno je u izvještaju.

Procjenjuje se da bi za ispunjavanje ovih obaveza, kako se navodi u izvještaju nezavisne revizije, bilo potrebno tri i po godine.

Optužbe iz Ukrajine i prijetnja tužbomU nekoliko pisama koje su u ime Regulus Globala tokom 2025. godine na adresu premijera Federacije BiH Nermina Nikšića slali advokatski uredi, sugeriše se da bi kompanija, ali i BiH, mogla snositi posljedice lošeg upravljanja.

"Stalni nedostatak saradnje i odbijanje sudjelovanja u dobroj vjeri neizbježno će oblikovati prirodu budućeg američkog investitora u Federaciji i može utjecati na šire dinamike bilateralnih odnosa između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine u vrijeme kada je podrška američke vlade kritično važna. Spremni smo djelovati odlučno kako bismo zaštitili svoje interese", navedeno je u pismu koje je u aprilu prošle godine poslano putem ureda američkog advokata Bradley D. Winea premijeru Vlade FBiH Nerminu Nikšiću.

Najavili su i da će sarađivati sa američkim istražnim organima, ukoliko bude potrebe.

Federalni premijer Nermin Nikšić je gostujući na Federalnoj TV početkom aprila ove godine "optužio američku kompaniju da ima namjeru od Pretisa d.d pod povoljnijim uslovima uzeti proizvode kako bi namirili isporuku prema Ukrajini i ostvariti ekstra profit".

"Nisu objasnili optužbe koje su došle od Vlade Ukrajine i ukrajinske obavještajne sigurnosne agencije da su oni uzeli 200 miliona eura avansa i da nisu isporučili ništa", kazao je Nikšić za Federalnu televiziju.

Radi se o dokumentu koji je Ministarstvo odbrane Ukrajine u oktobru 2024. godine poslalo direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Almiru Džuvi.

U dopisu koji potpisuje Olekseii Petrov, Bosna i Hercegovina se obavještava da je kompanija koja je kupila dionice u Pretisu primila značajna finansijska sredstva iz budžeta Ukrajine, u iznosu od 200 miliona dolara, na osnovu komercijalnih ugovora za potrebe ukrajinske vojske. Međutim, prema navodima iz dopisa, ta kompanija nije izvršila nijednu isporuku, zbog čega postoji sumnja u moguću pronevjeru sredstava.

Petrov je u vrijeme slanja dopisa obavljao funkciju direktora Državnog samoodrživog preduzeća za vanjsku trgovinu "SpetsTechnoExport", koje djeluje pod nadležnošću Odbrambeno-obavještajne službe Ukrajine. U međuvremenu je smijenjen zbog druge korupcijske afere, koja se odnosi na preplaćivanje naoružanja koje nikada nije isporučeno Ukrajini.

U dopisu je od Bosne i Hercegovine zatražena razmjena informacija kojima raspolaže o toj kompaniji.

"Budući da je naša kompanija postala žrtva nepravilnosti i potencijalne prevare od strane Regulus Global LLC, što bi u konačnici moglo rezultirati pronevjerom velikih iznosa sredstava koja potiču iz državnog budžeta Ukrajine", navedeno je u dopisu.

Regulus je ranije odbacio ove tvrdnje, te upozorio Nikšića i Vladu Federacije da će ih tužiti "zbog iznošenja lažnih optužbe protiv američke kompanije", koristeći dokumente koje su dostavili ljudi iz "bivše ukrajinske vlade", a za koje, kako tvrde, postoje dokazi da su "korumpirani".

Šta se do sada dešavalo u sarajevskoj firmi?Političko uplitanje u rad kompanije Pretis d.d. zabilježeno je i ranijih godina, u periodu kada je premijer Federacije BiH bio Fadil Novalić, a ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je 2020. godine pokrenulo istragu o mogućoj povezanosti firme Termo Metal Resist (TMR), koja je u vlasništvu porodica Novalić i Džindić, s poslovima koje je ta firma imala sa Pretisom d.d.

Dodatno, Džindić je ranije obavljao funkciju direktora Pretisa, dok je šef njegovog ministarskog kabineta bio Almir Zulić, brat bivše direktorice Pretisa Almire Zulić-Burek.

Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa da je predmet koji se odnosi na mogući sukob interesa Novalića i Džindića preuzeo Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala pri Federalnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu Federacije BiH (POSKOK).

Iz POSKOK-a nisu odgovorili na upit RSE o tome u kojoj se fazi ovaj predmet nalazi.

Fadil Novalić, služi četverogodišnju zatvorsku kaznu, za zloupotrebu položaja i ovlasti tokom nabavke stotinu respiratora iz Kine u vrijednosti 5,4 miliona eura, u aprilu 2020. godine, odmah nakon proglašenja vanredne situacije zbog pandemije korona virusa.

Interesa ima, a kompanije propadajuVlada Federacije BiH vodi još jedan spor s kompanijom Regulus Global, ovog puta u vezi s firmom "Binas d.d." iz Bugojna, u kojoj Regulus posjeduje oko 25 posto dionica. Riječ je o kompaniji namjenske industrije koja zapošljava približno 600 radnika.

Početkom aprila Općinski sud u Travniku donio je privremenu mjeru osiguranja kojom se zabranjuje smjena direktora Binasa, Abaza Mandžuke, kao i članova Nadzornog odbora, te imenovanje novih vršilaca dužnosti.

Sud je ocijenio da je tužitelju, kompaniji "Sikto d.o.o.", koja je pod kontrolom Regulus Globala, prijetila nenadoknadiva šteta, te da je bilo neophodno hitno spriječiti provođenje osporenih odluka dok se sudski postupak ne okonča.

Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, Vedran Lakić, izjavio je na konferenciji za novinare, prošle sedmice u Sarajevu, da je upravi istekao mandat, te da strani investitor ima pravo tražiti pravnu zaštitu.

"Međutim, mi štitimo većinsko vlasništvo Vlade Federacije i odluke koje je donijela Vlada Federacije BiH bit će provedene", rekao je Lakić.

Inače, u BiH postoji desetak fabrika namjenske industrije, ali se većina nalazi u problemima nakon stečaja i prodaje.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca izvoz oružja iz BiH je u odnosu na isti period prošle godine pao sa 127, 3 miliona maraka (oko 65 miliona eura) na 53,2 miliona maraka (oko 27,2 miliona eura).

Isti izvor navodi da se najviše izvozilo u Češku Republiku, Poljsku i Irak.

U posljednjih pet godina među najvećim uvoznicima proizvoda bh. namjenske industrije su bile Sjedinjene Američke Države čije su kompanije i najveći investitori u bh. namjensku industriju.

U namjenskoj industriji je zaposleno između šest i osam hiljada ljudi.