Putin u iznenadnoj posjeti oblasti Kursk usred optužbi za odugovlačenje mirovnih pregovora
Predsjednik Vladimir Putin je u Kursku, što je njegova prva posjeta toj ruskoj oblasti otkako su ruske trupe potisnule ukrajinske snage koje su prošle godine zauzele dijelove tog područja tokom vojne ofanzive.
Snimci državne televizije prikazuju Putina kako 21. maja razgovara s više lokalnih stanovnika, kao i s vršiocem dužnosti guvernera te oblasti.
Ukrajinske trupe su u avgustu prošle godine izvele upad u Kursku oblast u smjelom napadu koji je, čini se, iznenadio Moskvu.
Kijev je tada naveo da je kontrolisao oko 1.400 kilometara kvadratnih tog područja. Prošlog mjeseca, Moskva je objavila da je uspješno potisnula ukrajinske snage i time okončala upad.
Putinova posjeta dolazi u trenutku kada se suočava s optužbama da namjerno odugovlači mirovne pregovore s ciljem da osvoji što više teritorije i tako ojača svoju pregovaračku poziciju u budućim razgovorima.
Prošle sedmice ruski i ukrajinski pregovarači održali su prve direktne razgovore nakon više od tri godine, pokušavajući da pronađu način za zaustavljanje sukoba.
Međutim, postignut je minimalan napredak, što je podstaklo američkog predsjednika Donalda Trumpa da 19. maja obavi dvosatni telefonski razgovor s Putinom.
Rezultat tog razgovora bila je najava iz Moskve da će pripremiti memorandum s preduslovima za prekid vatre, što su mnogi analitičari i evropske diplomate ocijenili kao još jedan potez Kremlja s ciljem odugovlačenja procesa postizanja primirja.
Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je na sastanku Odbora za vanjske poslove Senata 20. maja da Trump nije sproveo nove sankcije protiv Moskve jer "vjeruje da bi Rusi prestali razgovarati ako im sada zaprijetimo sankcijama, a vrijednost je u tome da možemo s njima razgovarati i natjerati ih da dođu za pregovarački sto".
Evropska unija i Velika Britanija su 20. maja nastavile s paketima novih sankcija protiv Rusije, pri čemu je Brisel najavio i nove "ogromne" restriktivne mjere.
Kremlj je, sa svoje strane, ponovo negirao da odugovlači proces, a portparol Dmitrij Peskov izjavio je novinarima da "svi dinamično rade" na postizanju rješenja sukoba.
Otkako je prije četiri mjeseca preuzeo dužnost, Trump je okončanje rata u Ukrajini postavio kao glavni prioritet svoje vanjske politike. U martu je zatražio da obje strane odmah pristanu na 30-dnevni prekid vatre. Od tada je više puta ponovio taj zahtjev, naglašavajući da će sankcionisati svaku zemlju koja bude podrivala prekid sukoba.
I dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prihvatio prijedlog Bijele kuće, Putin je odbio, zahtijevajući da Kijev prvo pristane na određene preduslove, poput priznanja ruske aneksije ukrajinske teritorije, demilitarizaciju zemlje i neutralni status.
Nakon telefonskog razgovora 19. maja, Trump je dao naslutiti da je spreman povući se iz pregovora.
Dok diplomatska nadmudrivanja polako napreduju, obje strane nastavljaju međusobne napade na ratištu.
Ukrajinska vojska je izvijestiča da su njeni dronovi pogodili fabriku poluprovodničkih uređaja u zapadnoj ruskoj Orelskoj oblasti, onesposobivši time dobavljača ruskih proizvođača borbenih aviona i raketa.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izjavio je 21. maja da je ruska protivvazdušna odbrana oborila tri drona koja su bila na putu prema glavnom gradu.
Dolazak dronova natjerao je moskovske aerodrome Domodedovo i Žukovski da privremeno obustave rad, saopštila je ruska agencija za civilno vazduhoplovstvo Rosavijacija.