INŽENJERI NE ŽELE BITI ODGOVORNI ZA POVRŠNO 'KRPANJE' OBJEKATA 'Želimo pomoći, ali ne i riskirati da poput kolega u Albaniji završimo na sudu'
Kvalitetna i sigurna obnova po postojećoj regulativi nije moguća. Inženjeri građevinarstva i projektanti apeliraju na Ministarstvo građevinarstva i prostornog planiranja da im osigura zakonsku podlogu za rad s detaljnim uputama o obnovi - do donošenja Zakona o obnovi. Konkretno, smjernice za razine obnove zgrada ili donošenje podzakonskih akata.
Nedonošenjem zakona o obnovi stavljeni su u vakuum - u kojemu za građevinske poslove vrijede postojeći zakoni, a oni uopće nisu prilagođeni obnovi od potresa. Statičari smatraju da u takvim okolnostima ne mogu preuzeti odgovornost za predstojeće nekontrolirano trošenje novca da bi se oštećene zgrade samo površno “pokrpale” i izlagati građane rizicima novog potresa.
Žele pomoći
Stoga poručuju Vladi da neće izrađivati projekte sanacije kojima bi se javne zgrade, bolnice, škole i vrtići vratili u prvobitno stanje jer neće stavljati potpis da su seizmički sigurne zgrade koje to nisu. To znači da je iduća akademska godina za učenike i studente 71 stradale škole i fakultete neizvjesna - oštećene su u potresu, ni prije potresa nisu bile adekvatne, a sada su još manje.
Ne bježimo od odgovornosti, znamo svoj posao, želimo pomoći, ali nećemo davati “kozmetičke” žigove, ne možemo riskirati da, poput kolega u Albaniji koji su pristali sudjelovati u obnovi bez jasne regulative, završimo na sudu na optuženičkoj klupi.
Postojeći zakon
To je, ukratko, sukus briga koje su na briefingu izložili čelni ljudi Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Zašto obnovu bez zakona smatraju opasnom? Zato što postojeća regulativa nudi samo dva modela: obnovu ili krpanje. Obnova bi trebala zgrade statički ojačati, a to postojeći zakoni ne traže, njima je dovoljno “vraćanje zgrade u prvobitno stanje”, bez pojačanja seizmičke otpornosti zgrada za barem jedan stupanj.
Građevinari to smatraju neprihvatljivim. Izračunali su da bi obnova oko 24.000 stradalih zgrada, bez unapređenja statike, čime se građani i zgrade kojima u njima žive izlažu opet istoj opasnosti da im se dogodi ista šteta, koštala oko tri milijarde eura. U Zagrebu je, pokazuju procjene, oko 8000 građevina dobili oznaku neupotrebljivo.