ULAZIMO U BITKU ZA INVESTICIJU OD MILIJARDU I POL EURA Ministar Horvat za Jutarnji potvrdio: 'Želimo Volkswagenovu tvornicu dovesti u Hrvatsku'
I Hrvatska se, čini se, uključila u utrku za privlačenje milijardu i pol eura vrijednog Volkswagenova ulaganja na europskom jugoistoku. Naime, nakon što su iz Volkswagena, zbog turske intervencije u Siriji, do daljnjega obustavili odluku o gradnji proizvodnog pogona u turskom Izmiru, u igri za privlačenje njemačke investicije ostale su Bugarska i Srbija, a sada im se u borbi za veliku njemačku investiciju u automobilskoj industriji priključuje i Hrvatska.
Kako neslužbeno doznajemo, mogućnost da Volkswagen pokrene proizvodnju u Hrvatskoj bila je i jedna od današnjih tema razgovora Petera Altmaiera, njemačkog ministra gospodarstva i energetike, i njegova hrvatskog kolege Darka Horvata.
Usklađivanje s Njemačkom
Ni Altmaier ni Horvat nakon susreta nisu govorili o mogućnosti Volkswagenove investicije u Hrvatskoj, a ništa se o tome nije moglo doznati ni u Ministarstvu gospodarstva, ni u njemačkim poslovnim krugovima. Ipak, dobili smo potvrdu iz Vladinih krugova da se o mogućnostima njemačkih ulaganja u automobilsku industriju u Hrvatskoj na sastanku itekako razgovaralo na konferenciji za novinare naznačio je i sam ministar Horvat.
- Bude li bilo kakve namjere ili želje da se prva takva investicija u autoindustriji dogodi izvan Njemačke, Hrvatska je spremna radnom snagom, poduzetničkim zonama i poticajnim zakonodavnim okvirom prihvatiti i izboriti se da se jedna takva investicija ovdje konačno dogodi - izjavio je Horvat, ne ulazeći u pojedinosti.
I Horvat i Altmaier su nakon susreta poručili kako smatraju da treba dodatno ojačati hrvatsko-njemačke gospodarske odnose, posebno u segmentu razvoja industrije 4.0. Horvat je istaknuo da njemački savezni ministar gospodarstva Hrvatsku posjećuje samo nekoliko dana prije prezentacije nove njemačke industrijske strategije, koja se temelji upravo na industriji 4.0, te je dodao da će do kraja godine i Ministarstvo gospodarstva iznjedriti strategiju digitalizacije hrvatskoga gospodarstva. Hrvatska, dodao je Horvat, želi uskladiti razvoj svoje i njemačke industrije.
To usklađivanje djelomično će se postići i putem pristupanja Hrvatske Europskom savezu za baterije, kojim Bruxelles želi potaknuti razvoj proizvodnje baterija u Europskoj uniji i osigurati joj vodeću poziciju u tom industrijskom segmentu u svijetu, za što je pripremila i financijsku omotnicu od pet milijardi eura. U tom savezu važnu riječ ima upravo Njemačka, a Hrvatskoj će se, nakon što pristupi savezu, otvoriti mogućnost korištenja europskog novca namijenjenog razvoju industrije baterija.
Ministar Horvat je istaknuo i da je Altmaieru kazao da u Hrvatskoj poduzetnicima za inovacije na raspolaganju stoji 300 milijuna eura. Taj je novac, dodao je, namijenjen ne samo hrvatskim inovativnim tvrtkama, nego i drugima koji ovdje posluju i bave se inovacijama, pa tako i njemačkim tvrtkama.
Nova radna mjesta
Horvat je Njemačku i inače ocijenio kao jednog od glavnih bilateralnih gospodarskih partnera Hrvatske. Prema podacima državne statistike, ukupni je hrvatski izvoz u najveće gospodarstvo EU lani dosegnuo 1,93 milijarde eura, što je 11,7 posto više nego godinu prije. S druge strane, hrvatski robni uvoz iz Njemačke lani je vrijedio 3,62 milijarde eura ili 7,8 posto više nego u 2017. Velika razmjena postoji u segmentu usluga pa su tako Nijemci tradicionalno među najbrojnijim turistima u Hrvatskoj.
Njemačke su tvrtke u Hrvatsku uložile i velik novac. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna su njemačka ulaganja u Hrvatsku od 1993. do sredine ove godine dosegnula 3,29 milijardi eura, a hrvatske su tvrtke u Njemačku u istom razdoblju uložile oko 55 milijuna eura.
- Želimo da što više njemačkih poduzeća ulaže u Hrvatsku i da tu otvaraju nova radna mjesta - istakao je ministar Peter Altmaier i dodao da je Horvata pozvao u posjet Berlinu.
Jedna od tema susreta Horvata i Altmaiera bila je i skorašnje predsjedanje Hrvatske Europskom unijom. Novinare je zanimalo kako u Berlinu i Zagrebu gledaju na masovno iseljavanje mladih iz Hrvatske, od kojih većina odlazi upravo u Njemačku. No, odgovor obojice ministara bio je da članstvo u Uniji znači i slobodu kretanja radne snage.
Ministar Altmaier dodao je i da se nada da će se dio ranije hrvatske emigracije u Njemačku vratiti u Hrvatsku, kao i da će se i pojedini Nijemci s vremenom početi seliti u Hrvatsku. Tome bi, smatra njemački ministar, trebalo pridonijeti i dinamiziranje gospodarskoga rasta u Hrvatskoj.