OBILJEŽAVANJE 10. OBLJETNICE ULASKA U SAVEZ 'NATO Hrvatskoj pruža dugoročnu sigurnost'
Hrvatska je u petak obilježila desetu obljetnicu ulaska u NATO, uz ocjenu najviših dužnosnika da njegov obrambeni "kišobran" pruža zemlji dugoročnu sigurnost.
Hrvatska je u Sjevernoatlanski savez ušla 1. travnja 2009. zajedno s Albanijom i postala jedan od najvećih zagovornika širenja NATO-a na istok. Od osnutka 1949., broj članica se s 12 povećao na 29, a u posljednjem, sedmom krugu proširenja, u Savez je 2017. ušla Crna Gora. Od 2003. do danas u operacijama, misijama i aktivnostima pod vodstvom NATO-a sudjelovalo je više od 6700 pripadnika hrvatske vojske.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kaže kako se radi o najuspješnijem sigurnosnom i savezu koji dijeli iste vrijednosti.
- No primarno je graditi vlastite obrambene snage, one moraju biti okosnica i jamac naše sigurnosti - izjavila je predsjednica novinarima uoči svečanog prijama u hotelu Westin kojim se obilježava 10. godišnjica.
Premijer Andrej Plenković ocijenio je da se Hrvatska pokazala kao pouzdan saveznik i najavljuje da će nastaviti s tom politikom. "To je dobro za našu sigurnost i naš doprinos sigurnosti ovoga područja i globalno", rekao je.
Da se radilo o važnoj epizodi u razvoju hrvatske države smatra predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. "Pozicionirala nas je u društvo najrazvijenijih svjetskih zemalja i na taj smo način osigurali dugoročnu stabilnost", izjavio je Jandroković.
Ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je ulogu hrvatskih vojnika u misijama NATO-a. "Hrvatski je vojnik cijenjen i poštovan. Mi smo ambasardori i jamac mira i sigurnosti Hrvatske", rekao je.
Deseta godišnjica članstva obilježava se u vrijeme najlošijih odnosa NATO-a i Rusije od kraja Hladnog rata i pritiska SAD-a na europske saveznike da povećaju vojne proračune.
Prag od dva posto BDP-a za obranu, koji su si saveznici sami zadali 2014., poput većine članica nije ispoštovala ni Hrvatska, iako je zaustavila višegodišnje smanjenje vojnog proračuna zbog financijske i gospodarske krize 2009. koja je koincidirala s ulaskom u NATO.
Nakon što je sve donedavno izdvajala 1,3 posto BDP-a, Hrvatska je u 2018. povećala obrambene troškove na 1,7 posto BDP-a, pokazuju najnoviji podaci NATO-a iz ožujka ove godine.
Institucionalne odnose s NATO-om Hrvatska je uspostavila 2000. kroz program Partnerstvo za mir, a pripreme za članstvo krenule su 2002. putem Akcijskog plana za članstvo (MAP).
Politička odluka da se Hrvatsku, zajedno s Albanijom, pozove u članstvo donesena je u travnju 2008. na summitu u Bukureštu, a iz glavnog grada Rumunjske u Zagreb ju je osobno došao priopćiti američki predsjednik George Bush.
Nakon ratifikacije pristupnog protokola u parlamentima zemalja članica i potvrde u Hrvatskom saboru 25. ožujka 2009., službenu pozivnicu Hrvatskoj uputio je 30. ožujka tadašnji glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.
Protokol je u američkom ministarstvu vanjskih poslova 1. travnja deponirala tadašnja hrvatska veleposlanica u SAD-u, današnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i tim je činom Hrvatska postala punopravna članica Saveza.
Prvi sastanak na vrhu na kojem je Hrvatska sudjelovala kao članica bio je 3. i 4. travnja 2009. u Strasbourgu i Kielu.