HOĆE LI 'ZAGREBAČKI MANHATTAN' BITI NOVI 'BEOGRAD NA VODI'? Srpski arhitekti: 'Moćni investitor nas je pregazio, projekt nije u skladu s 29 zakona'
- Godine 2008. napravljen je projekt koji se, naravno, prvo zvao Beogradski Manhattan - rekao je Milan Đurić, predsjednik Udruženja arhitekata Srbije, o projektu "Beograd na vodi" i izazvao smijeh i pljesak na raspravi "Beograd na vodi/Zagrebački Manhattan" održanoj u srijedu u Društvu arhitekata Zagreb, na kojoj je bilo toliko okupljenih da se moglo napuniti još dvije dvorane, a odziv je iznenadio i same organizatore.
Naime, prije nekoliko dana Grad Zagreb je objavio da je vjerojatan odabir tvrtke Eagle Hills, grupaciju investitora iz Abu Dhabija, za strateškog partnera u mogućoj izgradnji tzv. Zagrebačkog Manhattana ili "Grada u gradu". Direktor te tvrtke zastupa i tvrtku Emaar Properties, koja stoji iza projekta "Beograd na vodi". Projekt "Grad u gradu" planiran je, prema pozivu Grada, na prostoru omeđenu Savom, Avenijom V. Holjevca, Avenijom Dubrovnik i Ulicom Radoslava Cimermana u Zagrebu, površine od oko 1,1 milijun četvornih metara. Među ostalim, najavljena je i moguća gradnja tornja sa 200 katova.
U projektu "Beograd na vodi" sada se završavaju dvije velike stambene zgrade, uređen je dio šetnice uz rijeku, gradi se glavna pristupna cesta i trgovački centar.
- I u Beogradu se radilo o značajnoj lokaciji u središtu grada u vlasništvu države, veličine 116 hektara, za koji je kroz vrijeme postojalo niz projekata. Prema GUP-u Beograda, trebala je tu biti komercijalna namjena plus nešto javne namjene i zelenila. Da bi se razvio projekt "Beograd na vodi", promijenila se polako čitava struktura zakonskih regulativa, primjerice stavljena je izvan snage obveza izrade studija visokih objekta. Nije u skladu sa 29 zakona koji se tiču tog prostora. Godine 2012. pojavljuje se prvi model tog projekta u političkoj kampanji, a mi smo još odmahivali rukom i govorili: "Ma neće se to dogoditi." Osnovni uvjet uređenja tog prostora bilo je uređenje željezničke stanice, koja do danas nije kakva je trebala biti - istaknula je Vesna Cagić Milošević, predsjednica Društva arhitekata Beograda.
Tim će projektom, dodala je ona, biti zatvorene i neke važne vizure Beograda. Udruženja arhitekata su, rekla je, kroz diskusije i dijelom kroz regulativu pokušala utjecati na ovaj projekt, ali su bili potpuno isključeni. Nisu pomogli ni brojni prosvjedi koje je organiziralo više inicijativa, poput one "Ne da(vi)mo Beograd".
- Mi smo prošli pravni Blitzkrieg da bi se proveo taj projekt. Na svaki naš argument političari bi odgovarali: "Dovedite vi tri milijarde eura u Beograd." Do sada je uloženo 150 milijuna. Također, investitor ima odličan marketinški tim koji zna kako treba provesti zamišljeno. Primjerice, prvo su 2016. godine uredili promenadu uz rijeku da se vidi kako će to sve lijepo biti, mnogi su se divili, ali ona je duga samo 200 metara i jedva široka za bicikliste - rekao je Milan Đurić.
Dogodilo se i to, ispričali su gosti iz Beograda, da predsjednik Agencije za prostorno planiranje nije želio potpisati jedan plan, pa je čitava agencija ukinuta. Lex specialis, zakon o utvrđivanju javnog interesa, donesen je 2015. godine, iako je projekt privatan. Izvan snage su stavljeni i vatrogasni propisi, te su se mogli koristiti neki važeći u drugim zemljama, pa se i policija morala sama izboriti za vatrogasne propise o širini ulica u tom projektu. Predstavljeno je nekoliko maketa kroz godine, u kojima se uglavnom mijenjao izgled kule.
- No, u novom modelu koji su predstavili lani, katovi su spušteni. Ispalo je da stanovništvo ovog dijela svijeta ne želi stanovati na vrlo visokim katovima. Tako su dijelom projekt izmijenili potencijalni kupci. Zgrade koje se završavaju sada su tipična komercijalna arhitektura. Jako paze da sve oko njih bude uredno, ali je, zapravo, bezlično - rekla je Vesna Cagić Milošević.
Gosti su na kraju poručili zagrebačkim kolegama da se drže zajedno jer je njih ovaj moćni investitor potpuno pregazio. Iz publike se mogao čuti komentar da se, zapravo, tu radi o kolonijalizmu, a netko je spomenuo i da je sramotno što nitko iz Ureda za strategiju Grada Zagreba nije došao na ovu raspravu. Društvo arhitekata Zagreba u svom negodovanju na taj projekt, istaknuto je, ima podršku i Hrvatske komore arhitekata i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
- Stav Društva su tri ključne točke: da je, po GUP-u, prostor Hipodroma prostor centralnog parka, da je prostor Velesajma jasno označen prostor velike vrijednosti, na kojem ima mjesta i za novi grad, te da je način provedbe "Zagrebačkog Manhattana" netransparentan i izvan onoga što je zakonit okvir ponašanja. Sve želimo da bude transparentno i bez donošenja novih zakona. Dok se radi transparentno, dotle smo dobri svi prema svima, a bit će drukčije ako tako ne bude - rekao je rezolutno Tihomil Matković, predsjednik DAZ-a.
Istaknuto je da je ova tema problematična za čitavu struku.
- Prostorom Zagrebačkog velesajma i šireg konteksta studiozno se i stručno bavilo pet godina i sad se u nekoliko mjeseci sve promijenilo i krenulo se drugim smjerom. Nitko od nas nema nikakve predodžbe kako projekt "Zagrebački Manhattan" izgleda - istaknula je Azra Suljić, voditeljica sekcije urbanista pri DAZ-u.
Za Grad je 2015. godine osmišljen plan postupka koji predviđa, među ostalim, sudjelovanje građana, izradu programa i pripremu natječaja, a i GUP predviđa javnu raspravu.
Profesor s arhitekture Tihomir Jukić radio je pet godina s timom na pripremama programa za razvoj područja Zagrebačkog velesajma. Prvo 2014. godine smjernice, pa je nastupilo zatišje, a potom program gradskog projekta 2018. godine, uz bogatu stručnu pripremu. Dakle, napravljena su dva osnovna dokumenta za razvoj.
- Radio se obuhvat isključivo za prostor Velesajma veličine 63 hektara. Od toga je 46 hektara prostora sa zaštićenim paviljonima - objasnio je Tihomir Jukić.
Tekstualni okvir - Oporba od Bandića tražila odgovore o projektu Grad u gradu