Hrvatska prva po napretku u uvjetima slaboga rasta BDP-a
U 48 država svijeta, među kojima su, npr., Čile, Urugvaj i Mauricijus, građani žive kvalitetnije nego u Hrvatskoj. Po opsežnoj studiji koju je napravio The Boston Consulting Group o općem blagostanju i kvaliteti života u 162 države svijeta i Hong Kongu, Hrvatska se svrstala na 49. mjesto, ispred Kazahstana.
Doista se ne radi o laskavoj poziciji, no čini se da su stručnjaci očekivali još lošiju sliku. Naime, u kategoriji koja mjeri uspješnost pretvaranja rasta gospodarstva u stvarno blagostanje stanovnika - Hrvatska stoji najbolje od svih analiziranih zemalja. Analitičari su za potrebe studije promatrali razdoblje od 2006. do 2014. godine - koje je obuhvatilo i krizu u kojoj je pak Hrvatska iz kvartala u kvartal bilježila pad BDP-a i gospodarstva.
Stabilan napredak
Ipak, kvaliteta života mjerena kroz, primjerice, usluge u zdravstvu, obrazovanju i infrastrukturi u tom periodu nije padala. Stoga se po tom pokazatelju - koji analitičari definiraju kao “usporedbu rezultata napretka s rezultatom koji bi se očekivao s obzirom na rast BDP-a” - Hrvatska smjestila na vrh promatranih zemalja. Slijede je BiH i Srbija.
“Ovakav rezultat odraz je sposobnosti sve tri zemlje da održavaju stabilan napredak u periodu slabog gospodarskog rasta”, stoji u izvješću. Rast hrvatskog gospodarstva nije pratio razinu opće razvijenosti zemlje, ali je kvaliteta života ipak rasla s njom u skladu.
Kako naglašava Tomislav Čorak, principal BCG-a za Hrvatsku, analiza pokazuje da Hrvatska u odnosu na razvoj značajno zaostaje po pitanju zaposlenosti.
- Zaključak je da i ovo malo ljudi koji rade ostvaruju pozitivne pomake, prije svega zbog dobre turističke sezone i rasta izvoza - kaže Čorak.
Izvješće BCG-a, stoji u uvodu, služi kao dijagnostički alat koji državnicima daje uvid u to koliko uspješno pojedina zemlja pretvara bogatstvo u stvarnu kvalitetu života građana. Opća kvaliteta života mjerena je kroz gospodarske pokazatelje (dohodak, ekonomska stabilnost, zaposlenost), investicije (zdravstvo, obrazovanje i infrastruktura) i održivost (jednakost dohotka, civilno društvo, okoliš i upravljanje). Ukupno, u obzir su uzeta 44 kriterija.
Kao i ranijih godina, prema ovim kriterijima najvišu kvalitetu života na svijetu svojim građanima osiguravaju sjevernoeuropske države - Norveška, Nizozemska i Finska. Unutar EU, po blagostanju koje uživaju stanovnici, ispod Hrvatske su samo Bugarska i Rumunjska. Posljednji podaci koje je BCG uzeo u obzir su oni za 2014.: u međuvremenu, prema podacima Eurostata, Rumunjska je standardom pretekla Hrvatsku. Na dnu ljestvice nalaze se u pravilu afričke države.
Opća kvaliteta
Uz opće blagostanje, mjeren je i kratkoročni napredak u razdoblju od 2006. do 2014. koji u pravilu ne korespondira s općom kvalitetom života. Naime, države koje imaju lošiju kvalitetu života imaju znatno veći prostor za napredak od nerazvijenih zemalja. Tako se na vrhu ljestvice onih s najvećim kratkoročnim napretkom nalazi Etiopija, a u petini najbolje plasiranih u ovoj kategoriji čak je 15 država iz subsaharske Afrike. Na dnu ljestvice po zabilježenom napretku je - Grčka, iako je opća kvaliteta života u Grčkoj i Etiopiji neusporediva.
Mjerena je i uspješnost pretvaranja gospodarskog rasta u kvalitetu života, gdje se najboljom pokazala Hrvatska, te uspješnost pretvaranja bogatstva u kvalitetu života - pokazatelj koji je definiran kao usporedba sadašnjeg stanja s onim koje se očekivalo s obzirom na visinu BDP-a po stanovniku. U toj kategoriji najbolje stoje Kirgistan, Moldavija i Nepal, a Hrvatska je na 67. mjestu.