Izvjestitelj EP-a za bilateralno rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije
Izvjestitelj Europskog parlamenta (EP) za Srbiju izjavio je u ponedjeljak da Srbija općenito dobro napreduje na putu prema EU-u i da otvorena pitanja s Hrvatskom radije treba rješavati bilateralno nego na razini Unije.
Izvjestitelji za Srbiju i Kosovo David McAllister i Ulrike Lunacek predstavili su Odboru za vanjsku politiku EP-a nacrte izvješća o napretku tih dviju zemalja.
"Srbija općenito govoreći dobro napreduje na putu prema EU, do sada je otvoreno šest poglavlja, a jedno zatvoreno. Ipak, pred Srbijom je još dosta posla kada je riječ o vladavini prava, borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala, zaštite manjinskih prava, slobode izražvanja i medija“, rekao je novinarima McAllister, član njemačke Kršćansko demokratske unije (CDU).
Što se tiče otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije, istaknuo je da se uvijek zauzima za to da ona rješavaju bilateralno, a kada se ona tiču više zemalja onda ih treba rješavati na razini EU.
U raspravi su sudjelovali i hrvatski zastupnici Dubravka Šuica, Marijana Petir i Tonino Picula.
Šuica je rekla da Hrvatska ne želi blokirati Srbiju na njezinu putu prema EU, ali da će ona morati riješiti više otvorenih pitanja.
"Otvorena pitanja koja imamo sa Srbijom morat ćemo rješavati tijekom pregovora. Nisam zagovornik toga da ta pitanja budu razlog za neotvaranje poglavlja, ali kod zatvaranja poglavlja ta pitanja moraju biti riješena", rekla je Šuica.
Podsjetila je da se radi o pitanju nestalih, povratku kulturnog blaga, granice i srbijanskom zakonu o univerzalnoj jurisdikciji.
Picula je rekao da je konstruktivno rješavanje preostalih bilateralnih pitanja Srbije sa susjedima vrlo važno za njezino napredovanje prema EU.
"Pod time mislim na utvrđivanje sudbine nestalih u agresiji na Hrvatsku, rješavanje granične demarkacije i povratak otetog kulturnog blaga. To bi pomoglo zatvaranju otvorenih pitanja iz prošlosti i omogućilo punu suradnju u približavanju europske budućnosti za Srbiju“, poručio je Picula.
Dio slovenskih zastupnika, poput Ive Vajgla i Tanje Fajon spominjali su pitanje hrvatske blokade srbijanskih pregovora.
Picula je rekao da tu nije riječ o blokadi nego o nekoj vrsti pozitivnog pritiska kako bi se provele reforme. "Ne treba miješati događaje. Primjer prave blokade bilo je onemogućavanje Hrvatske od strane Slovenije", rekao je Picula.
Marijana Petir zamolila je izvjestitelja McAllistera da pomogne u rješavanju pitanja srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji.
"Očekujemo da se sporni članci toga srbijanskog zakona ukinu”, rekla je Petir, ističući probleme u Srbiji u vezi s vladavinom prava, slobodom medija, suradnji s Haškim sudom te velikim utjecajem Rusije.
Uz pohvalu dosada učinjenog u Srbiji, većina sudionika u raspravi ukazivala je na probleme u vezi s pravnom državom, korupcijom i organiziranim kriminalom, slobodom medija i netransparentnim vlasništvom nad medijima, pritiskom i zastrašivanjem novinara te manjinskim i ljudskim pravima.
Više zastupnika spomenulo je i uhićenje bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja na temelju uhidbenog naloga Srbije, iako je dvaput oslobođen na Haškom sudu.
Izvjestiteljica za Kosovo Ulrike Lunacek izrazila je zadoljstvo što je Kosovo dobilo međunarodni telefonski pozivni broj, ali je nezadovljna što još nije došlo do ukidanja viza za kosovske građane te je pozvala kosovske vlasti da ispune preostala dva uvjeta kako bi Kosovari mogli putovati u EU bez viza.
Pozvala je i preostalih pet članica EU, koje još nisu priznale Kosovo da to učine što prije te EU da izvrši pritisak na Srbiju kako bi ukinula zastarjele uhidbene naloge.
Nakon predstavljanja nacrta, članovi Odbora mogu do 18. siječnja podnositi amandmane o kojima će se glasovati krajem veljače. Kada se usvoje na razini odbora ti tekstovi kao prijedlozi rezolucije idu na odlučivanje na sjednicu Europskog parlamenta u ožujku.