KAKO SE ZAŠTITITI OD EPIDEMIJE? Evo što trebate o znati o virusima i podtipovima gripe koji su stigli u Hrvatsku
U Hrvatskoj se broj oboljelih od gripe popeo na nekoliko tisuća, a laboratorijski je potvrđeno više od 1000 slučajeva. Najviše je oboljelih od virusa gripe tipa A/H3N2, u oko 2 posto poslanih uzoraka dokazan je i virus gripe tipa B, a oko 10 posto boluje od pandemijskog soja svinjske gripe A/H1N1.
U Hrvatskoj je potvrđena i ptičja gripa, dokazana je kod divljih labudova u Cerni u Vukovarsko-srijemskoj županiji te kod domaćih kokoši u Križnici kod Pitomače. Izrazito patogen soj za ptice H5N8 ne uzrokuje zarazu u ljudi.
Gripu ili influencu uzrokuje virus. Postoje četiri tipa virusa: A, B, C i D. Pojedini tipovi razlikuju se prema sposobnostima širenja i težini simptoma koje izazivaju. Od virusa tipa A mogu se razboljeti ljudi, ali i životinje (psi, mačke, ptice, svinje, konji, kitovi) dok je virus tipa B ˝rezerviran˝ samo za ljude. Virus tipa C inficira i ljude i životinje, ali nema veliku važnost jer izaziva blage oblike bolesti, dok virus tipa D inficira stoku.
Veliki specijal: Gripa i prehlada u realnom vremenu. Pogledajte ovdje
U Hrvatskoj ove sezone cirkuliraju dva tipa gripe A - A/H1N1 (inače pandemijski soj iz 2009. i uzročnik “svinjske gripe”) i A/H3N2. Ova dva podtipa virusa gripe tipa A masovno cirkuliraju među ljudima još od 1977.
Virus tipa A sklon je značajnim genetskim izmjenama i obično uzrokuje veći broj oboljelih od tipa B. Smatra se kako novi epidemijski soj virusa gripe A nastaje svake 1-2 godine. Genetske izmjene omogućuju mu da uvijek iznova uzrokuje bolest jer zaštitni proteini (protutijela) stvoreni pri prethodnom kontaktu gotovo i nisu učinkoviti prema izmijenjenim virusima pa čovjek nema imunost nakon preboljele infekcije ili cijepljenja protiv gripe. Osim toga, virusi gripe koji masovno cirkuliraju među ljudima odlično su se prilagodili prijenosu uobičajenim socijalnim kontaktom što rezultira velikim brojem oboljelih svake sezone pa svake godine imamo sezonsku epidemiju.
Dosadašnje pandemije koje su odnijele jako mnogo ljudskih života uzrokovane su virusom tipa A: H1N1 (španjolska), H2N2 (azijska) i H3N2 (hongkonška). To su i danas uglavnom cirkulirajući humani virusi.
Smatra se da virus influenze tipa A izaziva teži oblik gripe nego ona tipa B, no moguće je i da se kliničke slike oboljelih ne razlikuju. Bolest nastupa naglo, s jako izraženim općim simptomima. Dominantni su visoka temperatura 39-40°C, jaki bolovi u mišićima, zglobovima i kostima, glavobolja, osjećaj malaksalosti i slabosti, gubitak apetita. Kasnije se javljaju i simptomi iz područja respiratornog trakta: osjećaj stezanja, suhoće, boli u nosu i u grlu, promuklost, kašalj, bol iza prsne kosti, pa i konjunktivitis. Bolest obično traje 7-10 dana. Vrlo često se mogu javiti komplikacije, češće kod starijih, djece i kroničnih bolesnika, najčešće su bakterijske infekcije (upale pluća) jer u vrlo ranoj fazi umnožavanja virusa gripe moguć je rast bakterija kao što su Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus, Haemophilus influenzae, Mycoplazma pneumoniae i Chlamydia pneumoniae.
Veliki specijal: Gripa i prehlada u realnom vremenu. Pogledajte ovdje
Virusi gripe tipa A obitavaju u velikom broju vrsta, osobito divljih vodenih ptica koje čine prirodni rezervoar svih virusa gripe tipa A i kod njih virus ne uzrokuje teže oblike bolesti što se, međutim, već mijenja kod domaće uzgojene peradi za koje je vrlo infektivan. Domaće patke u jugoistočnoj Aziji glavni su nosioci virusa gripe tipa A i smatra se da imaju ključnu ulogu u održavanju virusa “ptičje gripe” A/H5N1 u ekosustavu. Inače, upravo za virus “ptičje gripe” postoji bojazan da bi mogao izazvati sljedeću pandemiju.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Plive u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg