ŠOKANTNI REZULTATI: TREĆINA NAŠIH UČENIKA NE ZNA NI OSNOVE MATEMATIKE! Poražavajući podaci velikog najvećeg međunarodnog obrazovnog istraživanja
Hrvatska se (ponovno) pozicionirala u skupinu zemalja s ispodprosječnim rezultatima 15-godišnjaka u prirodoslovlju, matematici i čitalačkoj kompetenciji.
Od ukupno 72 države, u prirodoslovlju smo na 37. mjestu, u čitalačkim kompetencijama 31., a u matematičkim 41.
Pritom današnji učenici pokazuju znatan pad u prosječnom rezultatu u prirodoslovlju u odnosu na generaciju testiranu 2006. godine, a jedan od iznimno bolnih rezultata u obrazovanju jest to da gotovo 60 posto učenika iz trogodišnjih obrtničkih i industrijskih škola ulazi u kategoriju 15-godišnjaka bez osnovnih kompetencija iz prirodoslovlja.
Bez kompetencija
Osnovne prirodoslovne kompetencije potrebne za tržište rada nema niti 23 posto učenika četverogodišnjih strukovnih škola.
- Ovo bi nas moralo zabrinuti - poručila je više puta tijekom prezentacije rezultata najvećeg obrazovnog istraživanja PISA (Programme for International Student Assessment) nacionalna voditeljica istraživanja Michelle Braš Roth.
- Kada govorimo o strukovnim školama, to su buduće medicinske sestre, tehničari... U odnosu na ciklus 2006., u ovome smo ciklusu istraživanja u prirodoslovlju 18 bodova lošiji - upozorila je Michelle Braš Roth, pri čemu je 30 bodova ekvivalent jednoj godini obrazovanja. Pali smo - zaključila je Roth - za pola godine!
Hrvatski 15-godišnjaci slabiji su i u matematici, a nešto bolji (11 bodova) u čitalačkim kompetencijama, u usporedbi s generacijom testiranom 2009. Gotovo trećina učenika u dobi od 15 godina danas nema osnovna matematička znanja i vještine potrebne za svakodnevni život.
Četvrtina ih u prijelazu iz osmog osnovne u prvi srednje nema osnovna znanja iz prirodoslovlja potrebna za život.
Ispodprosječno su u stanju znanstveno objasniti pojave, osmišljavati istraživanja ili interpretirati znanstveni dokaz. Loši su čak i u činjeničnom i proceduralnom znanju pa slabo poznaju sadržaje o fizikalnim pojavama, žive sustave, Zemlju i svemir.
Malo prakse
Pritom njih čak 87 posto tvrdi: nikada ili samo na nekim satima nastave izvode praktične pokuse.
U čitalačkim kompetencijama 25 posto hrvatskih učenika i 15 posto učenica ne dostiže osnovna znanja i vještine potrebne za svakodnevni život.
U najvišoj razini skale kojoj pripadaju natprosječni učenici također stojimo zabrinjavajuće loše: u prirodoslovnoj pismenosti imamo samo 0,4 posto nadarenih (Singapur 5,6 posto), u matematici jedan posto, a u čitalačkoj pismenosti razinu 5 i 6 doseže jedva šest posto učenika.
Sve to Hrvatsku u desetoj obljetnici sudjelovanja u OECD-ovom istraživanju PISA svrstava u države čiji ih obrazovni sustav ne priprema u dovoljnoj mjeri za tržište rada i svakodnevni život.
Veliki uzorak
U istraživanju koje se provodi u trogodišnjim ciklusima sudjelovalo je više od pola milijuna učenika koji predstavljaju oko 29 milijuna petnaestogodišnjaka u zemljama sudionicama. Danas objavljeni rezultati testirani su na uzorku od 5809 hrvatskih učenika.
Najbolje rezultate u svijetu iz prirodoslovlja, matematičke i čitalačke kompetencije pokazuju učenici iz Singapura. Od europskih zemalja ponajboljima se pokazuju Estonija i Finska, kojoj se uz bok drži Slovenija, kad je u pitanju matematika.
Susjedna država sjajno se pozicionirala na svjetskoj ljestvici pa je u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti 14. u svijetu, a u prirodoslovlju 12. Srbije ovaj put nema na ljestvici (mogući razlog su financijska sredstva potrebna za ulazak u istraživanje, u iznosu od oko 50 tisuća eura), Crna Gora među najlošijima je u svijetu u prirodoslovlju, a Makedonija i Kosovo u matematici i čitalačkoj pismenosti. Svi indikatori trendova u četiri ciklusa istraživanja pokazuju da Hrvatska ne ostvaruje nikakve pomake, što se među ostalim pripisuje sadržaju propitivanja (primjena znanja).
Međutim, analiza sadržajnog znanja iz prirodoslovlja pokazuje da naši 15-godišnjaci pokazuju ispodprosječan rezultat i u poznavanju činjenica, koncepata i teorija. Ispodprosječni su u sadržaju predmeta kemije, fizike i biologije, kao i iz geografije, geologije i astronomije.