'U POSLJEDNJE VRIJEME ODLAZAK JE ZAUSTAVLJEN, ALI...' Evo koliko se državljana BiH bori na ratištima u Siriji i Iraku i koliko ih je tamo poginulo
Odlazak državljana Bosne i Hercegovine na ratišta u Siriji i Iraku u proteklih šest mjeseci potpuno je zaustavljen, no tamo se i dalje nalazi njih oko 120, koji se bore u redovima terorističkih organizacija, izjavio je u utorak u Sarajevu ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
"U posljednjih šest mjeseci niti jedan državljanin BiH nije tamo otišao", kazao je Mekić u uvodnom izlaganju na tematskoj sjednici Parlamentarne skupštine Srednjoeuropske inicijative (SEI), posvećenoj strategiji sprječavanja i borbi protiv terorizma u svjetlu migracijske krize.
Mektić je kazao kako su vlasti u BiH odlučne suočiti se s nasilnim ekstremizmom i terorizmom, jer su svjesne postojanja tog problema.
Stoga je i u kazneni zakon BiH uvedena odredba po kojoj je ratovanje u redovima terorističkih organizacija postalo kazneno djelo za koje se može dobiti kazna do pet godina zatvora.
Pred bosanskohercegovačkim pravosuđem po toj je osnovi optuženo 40 osoba, izrečene su prve presude, a s nekima od optuženih je postignut sporazum o priznavanju krivnje.
U pravilu je u takvim slučajevima riječ o kaznama zatvora do godinu dana, a Mektić je priznao kako je to zapravo rezultat činjenice da je teško uvijek prikupiti konkretne dokaze o tome da se netko doista borio u redovima terorista, što je preduvjet izricanja dužih kazni.
Nagodba o priznanju krivnje, kako je pojasnio, važna je kada je riječ o osobama koje su spremne surađivati sa sigurnosnim agencijama i otkriti dodatne podatke nužne za dalje istrage.
Sigurnosne službe u BiH raspolažu informacijama kako je u Siriji i Iraku do sada poginulo 50 bosanskohercegovačkih državljana, a 60 ih se vratilo u zemlju.
"Naše je stajalište nulta tolerancija prema svim djelima povezanim s terorizmom", ustvrdio je Mektić dodajući kako se posebne mjere poduzimaju s ciljem deradikalizacije osoba povezanih s terorizmom i ekstremizmom, pri čemu se koriste se metode zapadnih zemalja, posebice Francuske.
Radikalizirane zajednice u BiH, kako je istaknuo, dobro su poznate, a s njihovim pripadnicima ciljano se radi uz potporu nevladinih i obrazovnih institucija te s Islamskom zajednicom.
"Osobno nisam zadovoljan onim što mediji rade na deradikalizaciji, čak mislim da mediji dodatno radikaliziraju šireći senzacionalističke informacije", kazao je ministar.
Ustvrdio je kako migrantska kriza do sada nije bitnije utjecala na BiH, iako se država za nju pripremila uspostavivši posebni državni krizni stožer koji bi se time bavio.
Na granice BiH, kako je pojasnio, sporadično su dolazile skupine izbjeglica, no među njima nije bilo osoba koje bi se mogle dovesti u vezu s terorizmom.
"BiH će prihvatiti svako europsko rješenje za suočavanje s migrantskom krizom", zaključio je Mektić.