'TRUMP RISKIRA VOJNI SUKOB AMERIKE S KINOM!' Opasan vanjskopolitički izlet novog lidera SAD-a mogao bi narušiti globalne odnose
Izabrani američki predsjednik Donald Trump naznačio je prošlotjednim razgovorom s tajvanskom predsjednicom oštriji odnos prema Kini, no nejasno je koliko će daleko ići u riskantnom pokušaju da ishodi ustupke od Kine u pitanjima kao što su trgovinski odnosi i Sjeverna Koreja, ocjenjuje agencija Reuters.
Razgovor Trumpa s Tsao Ing-wen bio je prvi razgovor između nekog američkog predsjednika s tajvanskim čelnikom otkako je predsjednik Jimmy Carter 1979. kao legitimnu vladu priznao onu u Pekingu, umjesto u Taipeiju.
Razgovor Trumpa i Tsao Ing-wen izazvao je diplomatski prosvjed Kine koji bi, upozorila je odlazeća Obamina administracija, mogao ugroziti napredak u odnosima s Pekingom koje su desetljećima pažljivo gradile i demokratske i republikanske američke vlade.
Analitičari upozoravaju da bi moglo doći i do vojnog sukoba ako se bude išlo predaleko.
Trumpovi suradnici i potpredsjednik Mike Pence nastojali su umanjiti značaj tog desetominutnog razgovora rekavši da se radilo o "pristojnom pozivu" kojemu nije bio cilj pokazati promjenu politike.
No, Trump je u nedjelju dolio ulje na vatru žaleći se preko Twittera na kinesku gospodarsku i vojnu politiku, dok je njegov gospodarski savjetnik Stephen Moore u ponedjeljak rekao da, ako se Pekingu to ne sviđa, "tko ih šiša".
Bivši američki dužnosnik blizak Trumpovu tranzicijskom timu u utorak je otputovao u Taipei, što je izazvalo još više nagađanja o budućim odnosima Washingtona s Tajvanom, javlja agencija France Presse.
Stephen Yates, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneyja, rekao je novinarima da se radi o dugo planiranom privatnom putu, no nije isključio mogućnost da se sastane s visokim tajvanskim dužnosnicima.
Analitičari, uključujući bivše visoke američke dužnosnike, kažu da je poziv u najmanju ruku signalizirao tvrđi pristup Pekingu, što uključuje gomilanje američkih oružanih snaga kao odgovor na rastuću snagu Kine u azijsko-pacifičkom području.
John Huntsman, jedan od kandidata za novog državnog tajnika, izjavio je za New York Times da bi se Tajvan mogao pokazati kao "korisna poluga" u odnosima s Kinom.
Trumpov savjetnik Peter Navarro i bivši američki veleposlanik u UN-u John Bolton savjetovali su da se Tajvan iskoristi za postupni pritisak na Kinu kako bi ublažila teritorijalne pretenzije u istočnoj Aziji.
Navarro kaže da bi Washington trebao prestati s politikom "jedne Kine", no nije rekao znači li to da treba priznati neovisnost Tajvana, jer "Pandu ne bi trebalo bespotrebno bockati", navodi Reuters.
Bolton, s druge strane, predlaže diplomatski pritisak koji bi počeo sa službenim primanjem tajvanskih diplomata u State Departmentu i dovesti do obnove punog diplomatskog priznanja.
Douglas Paal, američki predstavnik na Tajvanu od 2002. do 2006., smatra da je pristup Trumpovih savjetnika utemeljen u 90-im godinama 20. stoljeća kada je Kina bila puno slabija, a SAD u boljoj poziciji da zauzme oštro stajalište.
"Problem je u tome što je Peking 1996. donio desetogodišnji plan vojnog jačanja kako više nikad ne bi morao gutati takve stvari", rekao je Paal.