NAJRAZORNIJA KRITIKA HRVATSKOG SIGURNOSNOG SUSTAVA 'Nemamo odgovor na terorizam i druge prijetnje suvremenog doba, tehnika nam je potpuno zastarjela!'
“Naš postojeći sustav nacionalne sigurnosti nema dostatne sposobnosti za rano prepoznavanje i suprotstavljanje suvremenim ugrozama. Obilježava ga i tehnološka zastarjelost koja dovodi do nemogućnosti suprotstavljanja, a sadašnji sustav ne osigurava brzo učinkovito djelovanje”, tvrde visoko rangirani dužnosnici Ministarstva obrane govoreći o sadašnjem konceptu nacionalne sigurnosti i mogućnostima Hrvatske da se odupre novim vidovima prijetnji.
Ovo je najrazornija kritika hrvatskog sigurnosnog sustava izrečena od strane predstavnika službene državne vlasti od 2002. godine kada je tadašnji ministar obrane Jozo Radoš ustvrdio kako se Hrvatska ne bi mogla samo obraniti od napada jer za to nije sposobna.
Krizni događaji
Te tvrdnje u potpunoj su suprotnosti s dosad više puta javno izrečenim tvrdnjama predstavnika državne vlasti kako je Hrvatska sigurna zemlja, a njene sigurnosne službe su sposobne odgovoriti na sve sigurnosne ugroze.
Iako na direktno pitanje znači li to da Hrvatska nije u mogućnosti obraniti se od mogućih nevojnih napada, u MORH-u odgovaraju kako vjeruju našem sigurnosnom sustavu. No, ipak uz gore navedene, naglašavaju još nekoliko krucijalnih problema sustava nacionalne sigurnosti. To je prije svega nemogućnost postojećeg sustava da brzo i učinkovito donese i implementira odluke. Nadalje, ne postoji sposobnost preventivnog djelovanja i na taj način sprječavanja prijetnji Hrvatskoj. Pojednostavljeno, želi se naglasiti kako Hrvatska u ovom trenutku nije u mogućnosti suprotstaviti se ni institucionalno ni tehnološki sigurnosnim prijetnjama kao što su terorizam, proliferacija oružja za masovno uništavanje slabostima državnog upravljanja u susjedstvu, mogućim prirodnim nepogodama, ugrožavanju kritične infrastrukture, ugrožavanju informacijskih mreža, krađi podataka itd.
U Ministarstvu obrane podsjećaju kako je u posljednjih nekoliko godina Hrvatska imala tri krizna događaja - pogibiju vatrogasaca na Kornatima, dolazak izbjeglica i poplavu u Gunji. S posljedicama neadekvatne reakcije sustava na te događaje i danas se suočavamo, tvrdi se u Ministarstvu. Zanimljivo kako u MORH-u danas priznaju kako je reakcija vojske u slučaju borbe s poplavama u Gunji zapravo bila improvizacija, a ne rezultat dobro organiziranog sustava.
Drastične reforme
Zbog tako lošeg stanja sustava nacionalne sigurnosti u Ministarstvu obrane naglašavaju kako je potrebna brza izrada Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti što je temelj za uspostavu učinkovitog sustava obrane od novih asimetričnih prijetnji. Hrvatska mora i sama uložiti znatna materijalna sredstva u opremanje i edukaciju svojih ljudi kako bi učinkovito znala preduhitriti i spriječiti moguće napade. Drastične reforme su potrebne i u državnom aparatu kako bi u kriznim situacijama mogao učinkovito djelovati.
Primjerice, u ovom trenutku u Hrvatskoj ne postoji državno tijelo ili osoba koja može narediti rušenje civilnog zrakoplova za koji je jasno utvrđeno da su ga preuzeli teroristi i namjeravaju ga usmjeriti u neki infrastrukturni objek. Prema nekim najavama, nova strategija i zakon trebali bi biti završeni polovicom sljedeće godine, a potom slijedi i umrežavanje svih institucija koje se na bilo koji način bave sigurnosnom problematikom.