HRVATI SVE VIŠE KUPUJU ONLINE, NE BISTE POGODILI NA ŠTO NAJVIŠE TROŠE Izvještaj o korištenju interneta u Hrvatskoj prepun iznenađujućih detalja
ZAGREB - Izvješća Državnog zavoda za statistiku (DZS) o primjeni informacijskih tehnologija pokazuju da 77 posto hrvatskih kućanstava ima pristup internetu i da je u 2016. porasla kupovina preko interneta, dok među poduzećima njih 91 posto ima pristup internetu, a 69 posto vlastitu internetsku stranicu.
Izvješće DZS-a o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca u 2016. pokazuje da 76 posto hrvatskih kućanstava ima računalo, za razliku od 77 posto u 2015., dok ih 77 posto ima pristup internetu, isto kao i lani, i to gotovo svi širokopojasni pristup - 99 posto.
Opremljenost hrvatskih kućanstava računalima u ovoj je godini približno na istoj razini kao i lani, kao i širokopojasni pristup internetu te postoji mogućnost da su oba pokazatelja dostigla stupanj zasićenja, pa se očekuje da idućih godina neće biti znatnih promjena, poručuje se u izvješću DZS-a.
Gotovo sva kućanstva koriste se fiksnim širokopojasnim pristupom internetu, dok je broj kućanstava koja pristupaju internetu putem širokopojasnih mobilnih mreža porastao na 50 posto s 47 posto u 2015. godini, uglavnom zahvaljujući sve većoj dostupnosti mobilnih uređaja, odnosno tableta, mobilnih telefona i USB modema koji koriste 3G/4G tehnologiju, tumače iz DZS-a.
U 23 posto kućanstava koja nemaju internetski priključak kao najčešće razloge tome navode nepostojanje potrebe za korištenjem interneta, 53 posto, nedostatno znanje za korištenje internetom, 54 posto, previsoke cijene usluge, 51 posto, i potrebne opreme, 48 posto.
Promatrano prema dobnoj strukturi, u korištenju računala nisu primjećeni pomaci u odnosu na prethodnu godinu. Još uvijek prevladava najmlađa populacija, pa tako primjerice računalo koristi 96 posto ispitanika u dobi od 16 do 24 godine, a 95 posto ih je i u dobi od 25 do 34 godine. Broj korisnika smanjuje se proporcionalno njihovoj dobi i najniži je u dobi od 65 do 74 godine - 19 posto.
Iz DZS-a napominju kako je sličan trend primjećen i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti kao najmlađa skupina najčešće upotrebljavaju računala - 98 posto.
Porast korisnika interneta je zabilježen u svim dobnim skupinama, osim u onoj iznad 65 godina, a porastao je i broj korisnika interneta u svim kategorijama po radnom statusu.
Statistika pokazuje i da se navike nisu bitnije promijenile u odnosu na prošlu godinu. Tako se hrvatski građani internetom najčešće koriste za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama, 91 posto, čitanje novina i časopisa, 91 posto, gledanje video sadržaja poput YouTubea, 80 posto, korištenje elektroničke pošte, 79 posto, prikupljanje informacija o zdravlju, 73 posto, društvene mreže, 69 posto itd.
Službena statistika bilježi i porast internetske kupnje - ove je godine putem interneta kupovalo 33 posto ispitanika, 2 posto više nego lani, a uglavnom su kupovali odjeću i sportsku opremu 57 posto, kućne potrepštine, 34 posto, ulaznice za priredbe, 31 posto, te elektroničku opremu, 29 posto.
Poduzeća visoko informatizirana
Podaci DZS-a o primjeni IKT-a u poduzećima pokazuju, pak, da 92 posto poduzeća upotrebljava računala, 91 posto ima pristup internetu, od čega njih 91 posto širokopojasni pristup, a 69 posto ima i svoju internetsku stranicu.
Internet je, kažu iz DZS-a, uveo i promjene u načinu poslovanja omogućivši tvrtkama integriranost poslovnih procesa na višoj razini, pa brzina internetske veze postaje jedan od važnijih čimbenika u poslovanju. Tako se primjećuje rast od 6 posto u segmentu brzine prijenosa iznad 10 megabita po sekundi (mpbs), pa poduzeća u tom segmentu imaju udio od 55 posto.
No, službena statistika bilježi i da se u poduzećima još uvijek relativno malo koristi e-trgovina, jer se tek 14 posto prometa ispitanih tvrtki ostvaruje putem interneta.
Društveni se mediji, pak, uglavnom koriste za promidžbu i razmjenu informacija s kupcima, i to putem društvenih mreža. Ta je pojava, navode iz DZS-a, zastupljenija kod malih poduzeća, dok se srednja i velika poduzeća vrlo rijetko koriste društvenim medijima u poslovne svrhe.
Uporaba računalnih resursa putem usluga računalnog oblaka tek se razvija u Hrvatskoj, pa se njome koristi 23 posto poduzeća, i to podjednako mala, srednja i velika poduzeća, navode iz DZS-a.