Kina 'neće tolerisati' nezavisnost Tajvana, rekao Si nakon sastanka sa liderkom tajvanske opozicije
Kina "apsolutno neće tolerisati" nezavisnost Tajvana, koji je glavni krivac za potkopavanje mira u Tajvanskom moreuzu, rekao je kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) u petak lideru opozicije na tom ostrvu, pozivajući na napore za "ponovnim ujedinjenjem".
Čeng Li-vun (Cheng Li-wun), predsjednica najveće tajvanske opozicione stranke, Kuomintanga (KMT), nalazi se u Kini u, kako je ona navela, mirovnom misijom kako bi se smanjile tenzije u vrijeme kada je Peking pojačao vojni pritisak na ostrvo koje smatra svojom teritorijom.
Na sastanku u Velikoj sali naroda, Si je rekao Čeng da današnji svijet nije u potpunosti u miru i da je mir dragocjen.
"Sunarodnici sa obe strane moreuza su svi Kinezi - ljudi jedne porodice koji žele mir, razvoj, razmjenu i saradnju", rekao je on u komentarima koje su prenijele tajvanske televizijske stanice.
Obe strane moreuza pripadaju "jednoj Kini", dodao je Si, prema saopštenju državnih medija.
"Kada je porodica harmonična, sve će napredovati", rekao je. "Nezavisnost Tajvana je glavni krivac za potkopavanje mira u Tajvanskom moreuzu - mi to apsolutno nećemo tolerisati niti odobriti."
Si je takođe pomenuo sporno pitanje unije između Kine i Tajvana, što je dugo bio cilj Pekinga, ali što vlada Tajvana odbacuje.
"KMT i Komunistička partija moraju da konsoliduju političko međusobno povjerenje, održe pozitivnu interakciju, ujedine sunarodnike sa obe strane moreuza i udruže se kako bi stvorili svijetlu budućnost ponovnog ujedinjenja domovine i nacionalnog podmlađivanja", rekao je.
Kina odbija da razgovara sa predsednikom Tajvana Lai Čing-teom (Ching-te), tvrdeći da je on "separatista".
Laijeva administracija je pozvala Čeng da kaže Kini da prestane sa svojim prijetnjama i kaže da Peking treba da komunicira sa demokratski izabranom vladom u Tajpeju.
Obraćajući se novinarima u Tajpeju u petak, Hsu Kuo-jung (Kuo-yung), generalni sekretar vladajuće Demokratske progresivne partije Tajvana, kritikovao je KMT zbog kontinuiranog odugovlačenja parlamentarnog odobrenja za odbrambene troškove dok je Čeng u Kini.
"Da li pokušavate da date neku vrstu velikog poklona Si Đinpingu?", rekao je Hsu.
Šahovska tablaKMT je od 1928. do 1949. godine bio na vlasti u cijeloj Kini, dok vlada Republike Kine koju je predvodio nije pobjegla na Tajvan 1949. godine nakon što je izgubila građanski rat sa komunistima Mao Cedunga, koji su osnovali Narodnu Republiku Kinu.
Nikada nije potpisan mirovni sporazum ili primirje i do danas nijedna vlada formalno ne priznaje drugu.
Čeng je rekla Siju da su obostrano korisni odnosi Kine i Tajvana ono za čime javnost sa obje strane žudi i da interakcije i razmjene treba da budu recipročne.
"Ja, Li-vun, iskreno se nadam da ću jednog dana u budućnosti imati priliku da budem domaćin i poželim dobrodošlicu generalnom sekretaru Siju i svima vama ovdje prisutnima na Tajvanu", dodala je, koristeći Sijevu titulu šefa Komunističke partije.
Čeng je rekla da se nada da će, zahvaljujući naporima obje strane, Tajvanski moreuz prestati da bude žarište potencijalnog sukoba i da sigurno neće postati "šahovska tabla za intervenciju spoljnih sila".
Obje strane moreuza trebalo bi dalje da planiraju i grade institucionalizovane i održive mehanizme za dijalog i saradnju, dodala je.
SAD su najvažniji međunarodni pokrovitelj i dobavljač oružja Tajvana, uprkos nedostatku formalnih diplomatskih veza.
Peking je više puta zahtjevao od Vašingtona da prestane sa naoružavanjem Tajpeja. SAD su podržale planove tajvanske vlade da poveća izdatke za odbranu.
Izvor: Reuters