Ustav na Kosovu ne čitaju svi na isti način
Napisan pre 18 godina, Ustav Kosova, kao najviši pravni akt, ima za cilj da definiše pravila političke igre.
Međutim, na Kosovu se ta igra često zaustavlja kako bi se razjasnila na Ustavnom sudu.
Od juna 2025. do januara 2026. godine, Ustavni sud je odgovorio na pet slučajeva koji su se ticali isključivo pitanje konstituisanja Skupštine Kosova.
S druge strane, prošlog meseca je razmotrio i tri druga slučaja o političkim pitanjima.
Sud je poništio dekret predsednice Vjose Osmani o raspuštanju Skupštine; odbacio je zahtev predsednice Skupštine Aljbulene Hadžiju (Albulena Haxhiu) u vezi s neučešćem poslanika na sednici za predsednika i proglasio je da zahtev Osmani u vezi s imenovanjem članova Centralne izborne komisije nije prihvatljiv.
Zašto ima toliko slučajeva na Ustavnom sudu?Da li je Ustav toliko nejasan ili se mogućnost tumačenja na Sudu koristi u političke svrhe?
Prema oceni stručnjaka za Ustav, to nije crno-belo pitanje.
Visar Morina, profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Prištini, kaže za RSE da Ustav Kosova u celini nije nejasan, ali ocenjuje da postoje određene uopštenije formulacije koje ipak nisu glavni razlog za velikog broja slučajeva upućenih Ustavnom sudu.
On smatra da je jedna od okolnosti koja je uticala na povećanje broja predmeta činjenica da Ustav reguliše fundamentalna državna pitanja – kao što su formiranje institucija, ograničavanje vlasti, nadležnosti, rokovi – što su norme koje, prema njegovim rečima, u nekim slučajevima ne razumeju svi političari na isti način.
"Kada nedostaju politički dijalog i institucionalni kompromis, tada se ustavne dileme prirodno sele na Ustavni sud", kaže Morina, navodeći da je to normalna pojava u ustavnoj demokratiji.
Preciznost jezika kojim je ustav napisan smatra se važnim, jer ostavlja manje prostora da se njegova pravila tumače na različite načine.
"Kada ustavne odredbe nisu dovoljno jasne, one prirodno stvaraju mogućnosti za različita tumačenja od strane političkih i institucionalnih aktera, povećavajući potencijal za ustavne sporove", navodi on.
Međutim, prema profesoru Morini, čak ni najpažljivije sastavljeni ustavi ne mogu u potpunosti izbeći tumačenja suda.
Na kraju krajeva, tumačenje ustava je suštinska funkcija ustavnih sudova, kaže on.
Obaranje zakona, predsednika, Vlade...Pored političkih procesa unutar institucija, sudije Ustavnog suda su pred sobom na razmatranju imale i desetine zakona.
Trinaest od njih – uključujući Zakon o Birou za proveru i konfiskaciju neopravdane imovine – koje su poslanici odobrili u decembru 2024. godine, poništeni su početkom 2026. godine.
Sud je saopštio da zakoni nisu u skladu s Ustavom zemlje, pošto je utvrđeno da su prilikom njihovog usvajanja u Skupštini prekršena pravila o upravljanju, podeli vlasti, vrednostima, vršenju funkcija, poslovniku o radu i radu odbora.
Pored zakona, tumačenja ustava u političkoj istoriji Kosova takođe su oborila i predsednike i vlade.
Bivši predsednik Fatmir Sejdiu je 2010. podneo ostavku nakon što je Sud utvrdio da je prekršio Ustav obavljajući i funkciju predsednika države i predsednika Demokratskog saveza Kosova.
Godinu dana kasnije, Sud je smenio s funkcije predsednika Bedžeta Pacolija (Behgjet Pacolli), pošto je način njegovog izbora bio neustavan.
A 2020. je oborena vlada Avdulaha Hotija je svrgnuta, nakon što je ocenjeno da je njen izbor bio neustavan.
Da li treba menjati Ustav Kosova?Profesor Morina kaže da je Ustav stalno evoluirao, kako kroz pisane amandmane, tako i kroz tumačenja Ustavnog suda koja su potom postala presedani za slične okolnosti.
Prema njegovim rečima, ono što treba menjati zavisi od prioriteta države i društva, kao i od spoljnih faktora, poput procesa evropskih integracija ili težnji za članstvo u međunarodnim organizacijama.
Skupština Kosova usvojila je Ustav 9. aprila 2008. godine i on je stupio na snagu dva meseca kasnije.
Promena Ustava zahteva dvostruko glasanje: saglasnost dve trećine svih poslanika i dve trećine poslanika iz manjinskih zajednica. Stoga, svaka promena zahteva široki konsenzus.
U realnosti u kojoj Ustav ne čitaju svi na isti način, Ustavni sud često ostaje mesto gde se završavaju politički sporovi.