Rastu brojke, ali ne i povjerenje u kineske automobile u BiH i Srbiji
Broj novih kineskih automobila uvezenih u Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini gotovo je četiri puta veći nego 2023. kada su registrovani prvi ozbiljniji zastupnici.
U istom periodu u Srbiji je uvoz kineskih vozila utrostručen, pokazuju carinski podaci dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Ipak, usprkos rastu, među potencijalnim kupcima u BiH i dalje dominira oprez, posebno kada je riječ o održavanju i dugoročnoj pouzdanosti.
Najčešća pitanja odnose se na dostupnost rezervnih dijelova i servisnu mrežu, koja je izvan većih centara poput Sarajeva, Banje Luke, Tuzle i Mostara još uvijek ograničena.
"Da imam viška para, opet bih kupio neko njemačko ili eventualno francusko auto, jer rezervni dio za njih mogu naći 'na svakom ćošku' i svaki majstor ga zna popraviti", kaže za RSE Rešad Dautefendić iz Sarajeva koji je prije pet godina kupio polovno vozilo iz uvoza.
Slična iskustva potvrđuju i prodavači autodijelova. U jednoj od najvećih mreža trgovina autodijelova u BiH za Radio Slobodna Evropa kažu kako ne nabavljaju dijelove za kineske automobile, zbog još uvijek malog broja vozila na cestama, ali i činjenice da se nova vozila, uglavnom, servisiraju u ovlaštenim radionicama dok su pod garancijom.
S druge strane, uvoznici kineskih automobile tvrde da rade na uklanjanju upravo tih prepreka.
"Naš cilj je da vlasnicima kineskih vozila pružimo jednako kvalitetnu i dostupnu postprodajnu podršku kakvu imaju i kupci etabliranijih brendova na tržištu", kaže Mirhad Šabotić, generalni direktor Grand Automotive iz Sarajeva koji, pored zapadnih, zastupa nekoliko kineskih brendova.
Tržište novih automobila i dalje maloTržište novih automobila u Bosni i Hercegovini i dalje je relativno malo. Godišnje se uveze oko 9.000 novih vozila, dok se u Srbiji prodaja u posljednjih pet godina kretala između 29.000 i 38.000.
U obje zemlje je dominantan uvoz polovnih automobila iz Zapadne Europe.
Njihov uvoz u BiH gotovo je udvostručen u posljednje četiri godine, s oko 47.000 na više od 86.000 vozila godišnje.
U Srbiji je taj broj još veći i iznosi oko 146.000 polovnih automobila godišnje.
Prema dostupnim podacima, oko 80 posto novoregistriranih polovnih automobila starije je od deset godina.
Ukupna prodaja novih automobila u Srbiji u 2025. iznosi 37.775 vozila, dok je istovremeno uvezeno 164.662 polovnih automobila.
Najzastupljenije marke među novim vozilima u BiH i Srbiji su Volkswagen, i Škoda, a isti modeli dominiraju i tržištem polovnim vozila, prema podacima auto-moto kluba BIHAMK i Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.
Kineski val stigao do BiHU januaru 2023. godine, od stotinu novih automobila prodanih u BiH, samo su dva bila kineska.
Tri godine kasnije, kineski automobili činili su sedam posto novih vozila u BiH.
"Kineski automobili još nisu osvojili naše tržište, ali su iz faze kurioziteta prešli u ozbiljnu konkurenciju", kazao je za Radio Slobodna Evropa Almir Grebović, glavni urednik magazina ProAuto.
Grebović kaže da su kupci u BiH i dalje skeptični prema osjetno skupljim benzinsko-električnim (hibrid) vozilima i da električna čine manje od jedan posto prodaje, a da kineski proizvođači nude i benzinske motore.
"Kad to kineski proizvođači spoje s niskim cijenama, bogatom početnom opremom i sedmogodišnjim garancijama, to je za njih dobitna kombinacija", kaže Grebović za RSE.
Ukupni porezi na nova kineska vozila u BiH iznose oko 34,5 posto i viši su nego na europska na koja se plaća samo PDV od 17 posto.
Usprkos višem porezu, osnovni modeli kineskih automobila u BiH koštaju oko 22.000 eura, dok su europski ili japanski konkurenti u istoj klasi često 50 posto skuplji.
U Srbiji neki kineski modeli nadmašili europskeU Srbiji su prošle godine novi uvezeni kineski automobili činili 14,5 posto tržišta, dok je 2023. godine bio oko tri posto. U ovoj zemlji posluje pet generalnih uvoznika kineskih marki.
Prosječna cijena novog kineskog automobila na benzinski pogon u Srbiji kreće se od 18.000 do 30.000 eura, dok električni SUV modeli koštaju oko 32.000 eura. Neki kineski modeli po prodaji su nadmašili europske konkurente.
"U decembru 2024. sam kupio kineski MG za 24.000 evra s 'full opremom', na nagovor prijatelja koji su zadovoljni. Troši litru i po više goriva, ali za te pare nema da se kupi nijedan Golf. Garancija sedam godina, besplatan servis, samo plaćam dijelove, imam besplatan tehnički pregled", opisuje svoja iskustva za RSE Branko iz Kragujevca.
Na vozila proizvedena u EU plaća se PDV od 20 posto, a na ona proizvedena izvan EU prvo carina od 12,5 posto, potom PDV na ukupan iznos.
Kineski proizvođači su dobili povlastice potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini između Beograda i Pekinga 2024. godine.
Carine na kineska vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem iznose između 11,3 i 11,7 posto, dok su na potpuno električna vozila oko 4,5 posto i postupno će se smanjivati.
Usporedba s EuropomStotine kineskih proizvođača automobila proizvele su 2025. godine oko 34,5 milijuna vozila, od čega više od polovine čine hibridni i električni modeli. Izvezeno je oko sedam milijuna vozila, uključujući približno 810.000 u Europsku uniju.
Europska unija na uvoz benzinskih, hibridnih i dizelskih automobila iz Kine primjenjuje carinu od 10 posto, uz PDV koji se ovisno o zemlji kreće od 16 do 27 posto. U oktobru 2024. godine EU je uvela dodatne carine na kineska električna vozila, pri čemu se visina dodatnih nameta razlikuje po proizvođaču.
Europska komisija utvrdila je da kineske kompanije, uključujući BYD, Geely i SAIC, imaju koristi od državnih potpora, poput povlaštenih kredita, subvencija i nižih cijena resursa, što im daje nepoštenu prednost na tržištu EU.
Tržišni udio kineskih proizvođača na razini EU povećan je na šest posto u 2025. godini, dok u nekim prelazi 14 posto, prema konzultantskoj tvrtki u oblasti autoindustrije Inovev.