Zbog najavljene obustave uvoza ruskog plina u EU, nužna brža izgradnja Južne interkonekcije, poručio bh. ministar
Ministar energije u Vladi Federacije BiH Vedran Lakić izjavio je da su, zbog približavanja roka Evropske unije za obustavu uvoza ruskog plina, vlasti bile primorane da, kroz suradnju sa američkim investitorima, ubrzaju projekt izgradnje plinovoda Južna interkonecija.
"Zabinuti smo za sektor energije u Federaciji BiH jer postoji Direktiva EU koja predviđa da od januara 2028. dođe do obustave isporuke ruskog gasa u EU, a samim ti inirektno i u BiH. Svi rokovi su nam se skratili i sveli na kratak period od godinu i pol", kazao je Lakić na sjednici Parlamenta Federacije BiH.
Zastupnički doma Parlamenta Federacije BiH raspravlja 8. aprila o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, kojim se u izgradnju uvodi američki investitor.
Riječ o o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je registrirana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Lakić je kazao da trasa plinovoda ostaje ista, s tim da su dodani određeni odvojci, uključujući i prijedlog izgradnje dodatnog kraka od Kladnja prema Tuzli.
Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi BiH povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku.
Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu.
Izmjenom Zakona izbrisana je odredba koja je ranije predviđala da domaća kompanija "BH Gas" bude nosilac projekta.
"Bh Gas smatramo i dalje bitnim dijelom sistema. On ima obavezu da financira reverzibilnost postojećeg sistema i da se ukomponuje sa trasporterom koji bi trebao da preuzeme gasovod. Bh gasu predstoji obaveza izgradnje sjeverne i zapadne interkonekcije", kazao je.
Lakić je podsjetio da je postojeći zakon usvojen početkom 2025. godine, ali da njegova implementacija nije započela, iako se radi o projektu od suštinskog značaja za energetski sektor Federacije BiH.
Nakon što su američki investitori dostavili Vladi Federacije BiH pismo zainteresiranosti da investiraju u izgradnju Južne interkonekcije, slijedi zaključivanje ugovora.
Lakić tvrdi da bi taj ugovor trebao, istovremeno, zaštititi interese Federacije i omogućiti bržu realizaciju projekta.
BiH nema vlastitu proizvodnju plina i snabdijeva se isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina.
Iz Vlade Federacije BiH ranije su naveli da je Južna interkonekcija "jedan od od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i BiH, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj".
Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima.