EU grupe za naftu i gas razmatraju mjere štednje zbog rata s Iranom
Ključne grupe za naftu i gas Evropske unije održaće sastanke ove sedmice dok se zemlje širom bloka užurbano pokušavaju nositi s uticajem rata s Iranom, koji predvode Sjedinjene Države i Izrael, na cijene i snabdijevanje energijom.
Portparolka Evropske komisije Anna-Kaisa Itkonen izjavila je na konferenciji za novinare 7. aprila da će se Koordinaciona grupa za naftu sastati 8. aprila, dok će se grupa za gas sastati narednog dana.
Evropska unija suočava se s mjerama štednje energije, poput smanjenja aviosaobraćaja, ograničenja brzine na autoputevima i direktiva za rad od kuće, nakon što je rat doveo do blokade Hormuškog moreuza, tranzitnog koridora kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i gasa.
Prošlog mjeseca ministri energetike EU-a održali su vanredni sastanak, a iako nisu dogovorene konkretne mjere, evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen obećao je da će Brisel uskoro objaviti paket mjera na nivou EU-a.
Prema riječima zvaničnika EU-a upoznatih s tim dosjeom, koji su za RFE govorili pod uslovom anonimnosti, te mjere bi mogle uključivati fleksibilnija pravila o državnoj pomoći energetskim kompanijama, kao i snažnije zalaganje za obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju.
Takođe bi mogle uključivati i drastičnije hitne poteze - slične onima iz vremena kada je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu početkom 2022. godine - poput ograničenja cijena gasa na nivou cijele EU i oporezivanja vanrednih profita energetskih kompanija.
Blok od 27 zemalja već se priprema za snažan ekonomski udar ukoliko se rat oduži. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je novinarima prošle sedmice da bi teret po ekonomiju EU-a mogao biti jednako težak kao tokom pandemije COVID-19 ili u prvim mjesecima rata u Ukrajini.
Uoči sastanka ministara energetike, Jorgensen je poslao pismo državama članicama, u koje je RFE imao uvid, u kojem je naveo da, "iako je direktna izloženost EU-a snabdijevanju iz regije prije sukoba bila ograničena, zavisimo od globalnih tržišta za snabdijevanje fosilnim gorivima, u direktnoj konkurenciji s drugim potrošačima".
Zemlje poput Italije, Austrije, Mađarske, Češke, Hrvatske i Francuske već su usvojile različite mjere kako bi ublažile uticaj naglog rasta cijena i zastoja u snabdijevanju izazvanih ratom s Iranom.
Iako je Evropa posljednjih godina diversifikovala snabdijevanje, s većinom uvoza koji sada dolazi iz Alžira, Azerbejdžana, Norveške i Sjedinjenih Američkih Država, povećana globalna potražnja usljed smanjenih zaliha dovela je i do rasta cijena goriva na pumpama širom EU-a.
Međutim, Evropska unija je također u većoj mjeri zavisna od takozvanih rafinisanih naftnih proizvoda, odnosno materijala dobijenih preradom sirove nafte, poput dizela, asfalta, a posebno kerozina, koji je ključan za moderne mlazne motore, pri čemu 40 posto snabdijevanja dolazi iz Perzijskog zaljeva.
U pismu Jorgensena se navodi da je nestašica ovih proizvoda "posebno zabrinjavajuća u kratkoročnom periodu" te se predlaže da "države članice razmotre promociju mjera za smanjenje potražnje, u skladu sa svojim planovima za vanredne situacije, s posebnom pažnjom usmjerenom na saobraćajni sektor".
Neke aviokompanije već su nagovijestile da bi mogle smanjiti broj letova na pojedinim rutama. Posljednje pošiljke kerozina koje su prošle kroz Hormuški moreuz prije njegovog zatvaranja trebale bi stići u Evropu naredne sedmice.
U pismu se poziva i na nedavnu preporuku Međunarodne agencije za energiju (IEA) s 10 tačaka, koja uključuje mjere za smanjenje potrošnje energije, poput rada od kuće, smanjenog zračnog saobraćaja, dijeljenja automobila, alternativnog pristupa privatnim vozilima na cestama, snižavanja ograničenja brzine za 10 kilometara na sat, kao i obeshrabrivanja korištenja tečnog naftnog gasa (LPG) pri kuhanju.
Dodatno, u pismu se države članice pozivaju da odgode sve nenužne radove održavanja rafinerija te da povećaju upotrebu biogoriva kao zamjenu za fosilna goriva.