Vojna imovina pripada Bosni i Hercegovini, upozoravaju NATO i OHR vlasti u zemlji

NATO i Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), odgovarajući na upit Radija Slobodna Evropa, poslali su jasnu poruku vlastima u Bosni i Hercegovini da opstrukcije u knjiženju perspektivne vojne imovine predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i prepreku na evroatlantskom putu zemlje.

Dok OHR upozorava da je riječ o "utvrđenoj pravnoj činjenici, a ne političkom pitanju", iz NATO-a poručuju da rješavanje vojne imovine ostaje ključni dio reformi koje BiH mora ispuniti na putu ka članstvu u Savezu.

NATO je, još 2010. godine, postavio knjiženje vojne imovine kao jedan od ključnih uslova za dalji napredak BiH u članstvu u Alijansi.

Riječ je o oko 60 vojnih lokacija koje koriste Oružane snage BiH- kasarnama, skladištima, poligonima i aerodromima, čiji pravni status ni danas nije u potpunosti riješen.

Iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit RSE koliko je vojne imovine do danas knjiženo u vlasništvo države, te zašto taj proces još nije okončan.

Perspektivna vojna imovina podrazumijeva pokretnu i nepokretnu imovinu koju koriste Oružane snage Bosne i Hercegovine za izvršavanje svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti.

Lista te imovine utvrđena je odlukama Predsjedništva BiH, koje je prema Ustavu vrhovni komandant Oružanih snaga.

Šta kaže OHR?"U skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ, Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine i relevantnim odlukama Predsjedništva Bosne i Hercegovine, perspektivna vojna imovina predstavlja državnu imovinu u isključivom vlasništvu države Bosne i Hercegovine i kao takva mora biti propisno uknjižena u nadležnim javnim registrima", naveli su iz OHR-a u odgovoru RSE.

Povod za reakciju OHR a je izjava Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u bh. entitetu Republika Srpska koji godinama opstruše ovaj proces.

Dodik je prošle sedmice izjavio da "vojna imovina pripada entitetima", te da može biti samo "ustupljena na korištenje" Oružanim snagama BiH, te nakon prestanka korištenja "vraćena" Republici Srpskoj.

Šta kaže NATO?Iz sjevernoatlantsog saveza (NATO) navode da "pitanje vojne imovine ostaje dio šireg reformskog procesa na koji su se obavezale domaće vlasti".

"Odbrambena imovina je jedna od oblasti u kojoj su se zvaničnici Bosne i Hercegovine obavezali da ostvare napredak, kao dio dugotrajnog procesa reforme odbrane", navodi se u odgovoru koji je dostavio zvaničnik NATO-a.

Iz Saveza ističu da će nastaviti pružati podršku reformskim naporima BiH, te da "neće dozvoliti nastanak sigurnosnog vakuuma niti ugrožavanje teško stečenog mira".

Inače, aktivacija Akcionog plana za članstvo (MAP) za BiH ranije je bila uslovljena napretkom u rješavanju pitanja perspektivne vojne imovine, odnosno njenim upisom na državu.

Iako je NATO u međuvremenu omogućio aktivaciju MAP-a bez potpunog rješenja tog pitanja, knjiženje vojne imovine i dalje ostaje dio šireg seta reformi koje Savez očekuje od vlasti BiH u procesu euroatlantskih integracija.

'Rješenje postojalo, ali je proces zaustavljen'Bivša ministrica odbrane BiH Marina Pendeš podsjeća da je Ministarstvo odbrane, sa komisijom koju je imenovao Savjet ministara BiH, ranije pripremilo prijedlog za rješavanje pitanja perspektivne i neperspektivne vojne imovine.

Komisija je trebalo da pripremi zakon o državnoj imovini, ali politička saglasnost o tom pitanju nikada nije postignuta, dodaje Pendeš.

"Suština je da se nađe rješenje, jer je izuzetno važno da se imovina može uknjižiti, između ostalog, i zbog revizorskih izvještaja. Ministarstvo odbrane nikada ne može dobiti pozitivno mišljenje revizije dok se pitanje knjiženja perspektivne i neperspektivne vojne imovine ne riješi", kaže Pendeš za RSE.

Šta je prethodilo izuzeću perspektivne vojne imovine?Visoki predstavnik u BIH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu.

Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga.

Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57.

Skoro dvije decenije kasnije od početka tog procesa, Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju o radu Ministarstva odbrane BiH za 2024. godinu utvrdila je propuste kada je riječ o procesu knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine na državu.

Zbog neriješenog pravnog statusa, kako se ističe u izvještaju, revizori su upozorili da "nepokretna perspektivna vojna imovina nije evidentirana u poslovnim knjigama", iako se aktivno koristi i održava.