Trump kaže da su SAD 'u pregovorima' o okončanju rata uprkos poricanju iz Irana
Predsjednik Donald Trump rekao je da Sjedinjene Države "razgovaraju s pravim ljudima u Iranu" o sporazumu za okončanje rata, dok je Teheran pokrenuo napade na Izrael i Kuvajt, a američki mediji izvijestili da bi hiljade dodatnih vojnika mogle biti upućene u region.
Trumpovi komentari 24. marta uslijedili su dan nakon što je rekao da su održani "veoma dobri i produktivni" razgovori, dok su visoki iranski zvaničnici negirali da Teheran pregovara s Washingtonom.
"Mi zapravo razgovaramo s pravim ljudima i oni tako jako žele postići sporazum, nemate pojma koliko žele postići sporazum", rekao je Trump u obraćanju u Bijeloj kući. "Trenutno smo u pregovorima", rekao je.
Po drugi put u dva dana rekao je da se Iran složio da nikada neće imati nuklearno oružje. Iranski nuklearni program, za koji Teheran tvrdi da je isključivo mirnodopski, nalazi se u središtu međunarodnih tenzija oko te bliskoistočne zemlje.
Trump je rekao da su američki izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner uključeni u pregovore, zajedno s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim sekretarom Marcom Rubiom. Nije naveo vremenski okvir za bilo kakve sastanke ili pozive.
Trump nije naveo niti na drugi način identifikovao bilo koga s kim Sjedinjene Države pregovaraju. Rekao je da se "bave novom grupom ljudi" nakon ubistva dugogodišnjeg vrhovnog vođe, Alija Hameneija, i brojnih drugih visokih iranskih zvaničnika.
Rekao je da mu je ta grupa dala "vrlo veliki poklon" koji je "stigao danas" i koji je povezan s naftom i gasom. Nije rekao šta je to bilo, ali je sugerisao da je povezano sa Hormuškim moreuzom, ključnom arterijom za transport nafte i gasa.
Odgođeni rok u vezi sa Hormuškim moreuzomDok Iran nastavlja napade na Izrael, zemlje Persijskog zaljeva i američke ciljeve u regionu, i efektivno blokira Moreuz Hormuz, Trump je rekao da je "ovaj rat dobijen" i da je Iran "potpuno poražen".
Trump je 23. marta u objavi rekao da su Sjedinjene Države i Iran vodili "vrlo dobre i produktivne" razgovore o "potpunom i sveobuhvatnom okončanju neprijateljstava na Bliskom istoku". Rekao je da odgađa za pet dana rok koji je postavio Iranu da otvori Hormuški moreuz ili će vidjeti kako će njihove elektrane biti uništene američkim udarima.
Predsjednik iranskog parlamenta i drugi negirali su da su pregovori s SAD održani, ali američki mediji su izvijestili da je barem došlo do početnog kontakta između strana preko posrednika.
Nakon izvještaja da bi se pregovori mogli održati u Pakistanu ove sedmice, premijer Shehbaz Sharif rekao je u objavi na društvenim mrežama 24. marta da njegova zemlja "stoji spremna i počašćena da bude domaćin kako bi olakšala smislene i konačne razgovore za sveobuhvatno rješenje tekućeg sukoba."
Ali rat, koji je počeo američkim i izraelskim zračnim napadima na Iran 28. februara, nastavio se uz malo znakova smirivanja. Američki mediji, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, izvijestili su da SAD planiraju poslati hiljade vojnika iz elitne 82. zračno‑desantne divizije na Bliski istok.
The Wall Street Journal je izvijestio da Pentagon planira poslati borbeni odred od oko 3.000 vojnika iz te divizije u region. Vojnici u toj jedinici "obučeni su da se padobranom spuste u neprijateljski ili osporavani teritorij kako bi osigurali piste i zemljište", naveo je list.
Iran je pokrenuo napade na Kuvajt i Izrael, gdje su zvaničnici rekli da je najmanje šest osoba povrijeđeno u Tel Avivu 24. marta nakon što su oborene nadolazeće iranske rakete i dronovi, a njihov otpad pao na grad.
Kuvajt je saopštio da su njihovi protivzračni sistemi odgovorili na "raketne i dron napade" i da su prijavljeni zvukovi eksplozija bili rezultat presretanja tih projektila u vazduhu.
Također 24. marta, iračka vojska okrivila je SAD i Izrael za zračne napade koji su pogodili regionalno sjedište Narodnih mobilizacionih snaga (PMF), iračkog krovnog saveza šiitskih milicija koje podržava Iran, kao i kuću koju koristi njihov vođa, pri čemu je ubijeno najmanje 15 boraca.
Nejasan diplomatski napredakU međuvremenu, Financial Times je izvijestio da je Iran rekao državama članicama Međunarodne pomorske organizacije (IMO) da "neneprijateljski brodovi" mogu prolaziti kroz Hormuški moreuz ako se koordiniraju s iranskim vlastima.
Financial Times se pozvao na ono što je opisao kao pismo iranskog Ministarstva vanjskih poslova koje je distribuirano među članicama IMO‑a i u kojem se navodi da brodovi povezani sa SAD‑om, Izraelom i "drugim učesnicima u agresiji… ne ispunjavaju uslove za neškodljiv ili neneprijateljski prolazak".
U pismu se navodi da je Teheran "preduzeo neophodne i proporcionalne mjere kako bi spriječio agresore i njihove pristalice da koriste Hormuški moreuz za provođenje neprijateljskih operacija protiv Irana", prema pisanju Financial Timesa.
Kenneth Pollack, bivši analitičar Bijele kuće i CIA‑e koji sada radi u Institutu za Bliski istok (MEI), rekao je da postoji malo dokaza koji podržavaju tvrdnje o skorom diplomatskom napretku uprkos naporima više zemalja da posreduju u pregovorima.
"Koliko ja razumijem, Iranci su odgovorili ogromnim preduslovima, da SAD plate odštetu, povuku sve naše snage iz regiona, što je za Trumpa neprihvatljivo", rekao je Pollack za RSE u Washingtonu 23. marta.
"Čini se da su Trumpovi komentari uglavnom usmjereni na smirivanje tržišta, a ne na odražavanje istinskog, neposrednog proboja", naglasio je.
Izbijanje sukoba dovelo je do naglog skoka cijena nafte, poremetilo energetska i berzanska tržišta, podiglo troškove goriva, potaknulo globalne strahove od inflacije i uzdrmalo Bliski istok i Zapad, uz zabrinutost da će se borbe proširiti i zahvatiti cijeli region.
Prijetnja napada na elektroenergetske mreže u Zaljevu izazvala je strah od masovnih poremećaja u desalinizaciji vode za piće i dodatno uzdrmala tržišta nafte.
Trumpovi početni komentari o razgovorima za okončanje rata pomogli su da cijena referentne nafte Brent padne za oko 10 posto 23. marta, iako su napadi širom Bliskog istoka 24. marta ponovo podigli cijenu za oko 3 posto, na više od 102,84 dolara po barelu.