Zaduženjima protiv dugova: Entiteti BiH pozajmljuju više od milijardu eura za budžetske rupe

Više od milijardu evra novog zaduženja. Toliko ove godine planiraju da se zaduže entiteti u Bosni i Hercegovini — pri čemu Federacija BiH prednjači sa 800 miliona evra, koje planira osigurati izlaskom na londonsko tržište kapitala, dok Republika Srpska najavljuje dodatnih 500 miliona eura kroz međunarodne kredite.

Ova sredstva neće biti usmjerena u nove projekte, već prvenstveno u pokrivanje budžetskih deficita i otplatu postojećih dugova.

Dva bosanskohercegovačka entiteta zajedno duguju po oko 3,5 milijardi eura, ali je Republika Srpska u znatno težoj poziciji. Prema posljednjim podacima, njen dug doseže čak 35 posto BDP-a, dok je u Federaciji BiH taj udio osjetno niži i iznosi oko 20 posto.

Uprkos tome, vlasti RS planiraju novo zaduženje kako bi ulagale u zastarjeli energetski sistem, uz garanciju Vlade, što dodatno opterećuje javne finansije.

Stručnjaci upozoravaju da su domaći izvori finansiranja gotovo iscrpljeni, pa se sve češće poseže za inostranim kreditima. Problem, kažu, nije samo u zaduživanju, već u tome što se novac ne ulaže u razvoj i projekte koji bi donosili prihod, već se koristi za krpljenje postojećih finansijskih rupa.

Federacija BiH na Londonskoj berziVlada Federacije BiH otvorila je vrata novom velikom zaduženju na međunarodnoj sceni. Na sjednici 18. marta podržan je prijedlog Ministarstva finansija da se taj bh. entitet zaduži emitovanjem evroobveznica na Londonskoj berzi u iznosu od 800 miliona evra, čime bi se izašlo direktno pred strane investitore.

Plan je jasan – značajan dio ovogodišnjeg budžeta biće pokriven novcem iz inostranstva, dok će se ostatak pokušati obezbijediti na domaćem tržištu.

Evroobveznice su hartije od vrijednosti kojima se trguje na međunarodnom tržištu, i to u valuti različitoj od države ili kompanije koja ih izdaje. Vlade, kompanije i međunarodne institucije ih izdaju kada žele da pristupe većem broju investitora, i izbjegnu strogu regulaciju na domaćem tržištu.

U toku su pripreme za izlazak na berzu, ali tačan datum emisije obveznica se još ne zna.

Federalni ministar finansija, Toni Kraljević, nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa.

Ekonomista Igor Gavran upozorava da se radi o iznosu koji je toliko enorman za Federaciju BiH, da bi teško bilo opravdati toliko zaduženje i ozbiljnijim strateškim ulaganjima, a kamo li, kako je planirano, za redovna budžetska izdvajanja.

"Jednostavno je nemoguće vidjeti kako se taj dug može servisirati u narednom periodu, a da to godinama ne opterećuje i naredne budžete i mogućnosti za dalja ulaganja u budućnosti", ocijenio je Gavran za RSE.

Ekonomista dodaje da su vlasti u FBiH vjerovatno odlučile za evroobveznice umjesto aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), jer iako bi uslovi bili povoljniji, MMF imao određene uslove, i kontrolu upotrebe novca.

"U ovom slučaju jedino znamo da će se dug povećavati i ništa drugo", naglašava on.

Zaduženja RS: Elektroenergetika i kineski kreditiRepublika Srpska – barem za sada – još nije izašla na međunarodno finansijsko tržište. Ipak, takva opcija je sve glasnije.

Početkom februara, entitetski premijer Savo Minić najavio je da se vode razgovori o mogućem izlasku pred strane investitore, s ciljem obezbjeđivanja značajnih sredstava.

Iz Ministarstva finansija RS, međutim, bez mnogo detalja. Za RSE podsjećaju da je okvir zaduživanja za ovu godinu već usvojila Narodna skupština Republike Srpske, te upućuju na ranije izjave ministarke Zore Vidović.

Ona je krajem prošle godine za agenciju Srna navela da RS planira tokom 2026. godine da se zaduži nešto više od 860 miliona evra, te da istovremeno otplati 770 miliona evra duga.

Iako Republika Srpska još nije izašla po novac na međunarodno tržište, zaduženja se gomilaju kroz garancije Vlade.

Na jednoj od posljednjih sjednica, Vlada RS je, čak, tri puta dala garancije za milionske kredite.

Tako se javno preduzeće Autoputevi Republike Srpske zadužilo kod kineskih banaka Export-Import Bank of China (CEXIM) i China Construction Bank za izgradnju dionica autoputeva na istoku zemlje. Riječ je o stotinama miliona evra za projekte poput pravaca Brčko–Bijeljina i Vukosavlje–Brčko.

Sličan obrazac vidi se i u energetskom sektoru. Vlada je dala garanciju i Elektroprivredi Republike Srpske za novo zaduženje, dok je ministar Petar Đokić najavio dodatne kredite za termoelektrane i obnovu zastarjele mreže.

"Neprimjereno je da u uslovima naglog pogoršanja vremenskih prilika dolazi do prekida u snabdijevanju električnom energijom koji traju i po pet ili šest dana. To je jasan signal da moramo ubrzati investicije u jačanje i pouzdanost mreže", poručio je tada Đokić.

Iz Elektroprivrede RS nije odgovoreno na upit RSE o budućim i trenutnim zaduženjima ovog preduzeća.

Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da način na koji se vlasti zadužuju u sektoru elektroprivrede otkriva ozbiljan problem – nedostatak jasne strategije.

"Sve što se dešava, sve je ad hoc ili dnevno-politička aktivnost koja bi trebala nešto da pokaže da se radi na tom polju", istakao je Pavlović.

Istovremeno, ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava na dodatni rizik koji dolazi uz garancije vlasti – ukoliko dugovi ne budu vraćeni, kao kolateral se mogu naći javna preduzeća ili čak dijelovi njihovih kapaciteta.

Koliko su ukupno dužni entiteti?Većinu dugova entiteti moraju platiti stranim kreditorima, među kojima su najveći Evropska investicijska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, i Svjetska banka.

RS se do sada dva puta zaduživala na međunarodnim tržištima, na Bečkoj berzi 2018. i Londonskoj 2021. godine.

FBiH je to učinila prvi put prošle godine, kada su u Londonu izdali evroobveznice vrijedne 350 miliona evra.

Istovremeno, javna preduzeća u oba entiteta su dužna oko dvije milijarde evra, prema podacima s kraja 2024. godine.

Federalne Autoceste su najveći dužnik u ovom entitetu. Kreditorima duguju 1,1 milijardu evra, što je više od dvije trećine ukupnih dugovanja javnih preduzeća.

U RS, najveći dužnik je entitetska Elektroprivreda, sa 106 miliona evra dugova.