'Sukob civilizacija samo u glavama političara u BiH'
"Sva ta priča o 'sukobu civilizacija' je bespredmetna i čista budalaština. Ova izjava koju su potpisali je dobra, jer treba 'udarati' kontru političarima u Republici Srpskoj", kaže Sarajlija Edin.
On na taj način komentariše Izjavu o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH, koju su u Sarajevu 18. marta potpisala 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka.
Potpisnici su osudili pokušaje nametanja narativa o takozvanom "sukobu civilizacija", upozoravajući na njegove potencijalno opasne posljedice.
Aid iz Sarajeva, pak, kaže kako mu nije jasno kome se potpisnici izjave obraćaju niti šta je njena svrha.
"Oni bi na više stolica sjedili i više pravaca ugodili. U RS-u su pametni, znaju šta rade, imaju ciljeve, a mi u Federaciji ne znamo šta ćemo i prepucavamo se. Narod je drugačiji. Moramo mi na Balkanu da se držimo zajedno. Mali smo i nejaki, drugi nam kroje kapu. Pustite priče i velikim Hrvatima, Bošnjacima i Srbima, trebamo biti ljudi", kaže on.
Izjava koju su potpisali zvaničnici u Sarajevu naišla je na političku osudu predstavnika vladajuće stranke u Republici Srpskoj, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji najavljuju da će tražiti da se o tome izjasni i Skupština RS.
Međutim, Banjalučani sa kojima je RSE razgovarao nisu upoznati sa deklaracijom bošnjačkih zvaničnika.
Penzioner Đorđe kaže da bilo kakav sukob postoji "samo u glavama političara, u glavama naroda to nema". Po njegovim riječima, suživot sa različitim religijama i narodima ne samo da je moguć, nego je već tu.
"Kako ne postoji, samo treba rastjerati ove lopove sa vlasti, i biće odmah", smatra on.
Nastavnica Saša kaže da taj konflikt, ukoliko uopće postoji, nije samo u BiH.
"Mislim da na nivou Evrope ima određenog smisla, hrišćanstvo, islam, susret u Bosni, i te razlike i sukobi, može imati nekog smisla, geopolitički, istorijski, ali ne bih rekla da se to samo ovdje dešava. Na momente sam potpuno deprimirana tom temom, ali sa druge strane, kad gledam klince, neke druge stvari, to djeluje mnogo bolje", kazala je ona.
'Izjava bila neophodna'U izjavi (Potpisnici izjave su ukazali da je na djelu zlonamjerna kampanja demonizacije Bošnjaka i odbacuje se narativ o "sukobu civilizacija". Poručeno je da islamski identitet nije prepreka sekularnom uređenju države, te da Bošnjaci pripadaju evropskom kulturnom i političkom prostoru.
Ističe se i opredijeljenost za suprotstavljanje "šovinističkim prijetnjama" i osudu govora mržnje prema svim zajednicama u BiH, uz poziv pravosudnim institucijama da sankcioniraju takve pojave.
U dokumentu se naglašava da Bosna i Hercegovina može biti poligon za "sukob civilizacija", već društvo susreta različitih kultura, religija i identiteta.
Upozoreno je i na njegove potencijalno opasne posljedice, čiji je cilj, kako se navodi, "antidržavna secesionistička politika".)se ukazuje na "antidržavnu secesionističku politiku", a potpisnici osuđuju pokušaje nametanja narativa u kojima se spominju "konstrukcije o ugroženosti kršćana od muslimana i široko rasprostranjenom antisemitizmu u BiH".
Analitičar i istraživač Hikmet Karčić smatra da je takav dokument bio neophodan, imajući u vidu da je u posljednjih nekoliko mjeseci prepoznat obrazac djelovanja u "antimuslimanskoj mržnji i antibosanskoj retorici".
"Vidjelo se da postoji tendencija da se pokušava BiH kao država ocrniti na međunarodnom planu i prikazati kao mjesto u kojem je nemoguće živjeti, dok su Bošnjaci prikazani kao strani element s kojima je nemoguć suživot", kazao je za RSE.
Izjava je potpisana nakon što su se proteklih nekoliko mjeseci u javnom prostoru intenzivirali istupi koji BiH prikazuju kao prostor potencijalnog civilizacijskog sukoba, dok je BiH opisana kao zemlja nemogućeg suživota.
Takve ocjene su se, uglavnom, mogle čuti u tvrdnjama političara iz RS, među kojima je najglasniji bio Dodik, koji je govorio o navodnom islamskom radikalizmu i BiH kao neodrživoj državi.
Među onima koji su zastupali slične stavove bio je i Max Primorac, suradnik američke Fondacije Heritage, koji je u javnim istupima opisivao Sarajevo kao centar ekstremizma i upozoravao na navodnu ugroženost kršćana.
Analitičar Karčić ističe da se, tokom nedavne posjete zvaničnika iz RS-a Sjedinjenim Američkim Državama, prema dostupnim informacijama među materijalima nalazile i brošure kojima se politička situacija u BiH interpretira kroz prizmu navodnog "sukoba civilizacija".
Pri tome se koristi koncept koji je 90-ih godina popularizirao američki politolog Samuel P. Huntington u tezi "Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka".
"Radi se o recikliranju starih teza u svrhu pridobijanja pažnje. Ta teorija nije tačna, a BiH je primjer toga. Trideset godina nakon rata imamo suživot, kakav-takav, nemamo sukoba, a iako imamo političku nestabilnost država funkcionira", kazao je.
Kako kaže, radi se o kampanji koja ima političku i nacionalističku pozadinu i nema veze s realnošću.
"Šokantna je činjenica da niko nije reagovao na izjave, poput onih da je BiH potencijalna baza za radikalizam. Sve to se prešućuje što je zabrinjavajuće", naveo je.
Izjava došla kasno?Izjava bošnjačkih zvaničnika o osudi govora mržnje potpisana je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Do toga je došlo na inicijativu Islamske zajednice u BiH, Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet" i Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).
Među potpisnicima su bili predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, te predstavnici državne i federalne vlasti, lideri političkih stranaka i institucija kulture.
Mirsad Tokača, predsjednik Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, smatra da, pak, ona neće ništa promijeniti, ističući da dolazi kasno i mimo državnih insitucija.
Tokača, također, ističe da su među potpisnicima osobe koje su godinama na najvišim funkcijama i koje su nedjelovanjem odgovorne za "neprijateljski narativ usmjeren prema Bošnjacima".
"Vuku teret neuspjeha, promašenih ciljeva i nejasnih politika. Da su objašnjavali diplomatama u svijetu šta BiH zaista jeste, i radili to na pravi način, ne bismo imali danas nikakvu opasnost od kojekakvih 'laprdanja'. Ovdje se radi o ljudima koji trebaju djelovati unaprijed, a uvijek su u defanzivi. Kaskamo i ne reagujemo na vrijeme. Kad eskalira, tek tada se sjete, ali na pogrešan način i u pogrešnoj proceduri", kazao je.
Za Tokaču je sporno i to što je izjava usvojena mimo insitucija države, jer smatra da je morala biti donesena u Parlamentu BiH.
"Iza takvih stvari ne treba da stoji nijedna vjerska zajednica. Mi smo sekularna država. Moramo se boriti protiv islamofobije i narativa koji su usmjereni protiv svih građana. Moramo poslati takvu vrstu poruke i to su morali pokušati kroz Parlament BiH", kazao je.
Rješenje za daljnje suzbijanje retorike, kojom se širi mržnja i netrpeljivot, vidi isključivo u procesuiranju odgovornih.
"Nećete nikad spriječiti da postoje ljudi koji relativiziraju genocid nad Bošnjacima, ali imate zakone, postoje institucije. Ako ne insistirate da one rade svoj posao, o čemu onda pričamo", kazao je.
Govor mržnje nije posebno definiran kao krivično djelo u BiH, već se procesuiranje vrši kroz djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.
Za to djelo prijavljivan je, među ostalima, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zbog izjava koje Tužiteljstvo BiH treba ispitati kao potencijalno poticanje nacionalne i vjerske mržnje. Gostujući na platformi LindellTV, tokom nedavnog boravka u SAD, Dodik je iznio niz spornih kvalifikacija o Bošnjacima i Sarajevu.
Između ostalog, naveo je da su "muslimani u Bosni surađivali s nacističkim režimom", da su " otvarali logore za djecu u Drugom svjetskom ratu", te da "muslimani oduzimaju imovinu Srbima u BiH".
Za ova djela propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.