Merz se sastaje s Trumpom usred strahova u Evropi da će rat s Iranom skrenuti pažnju s Ukrajine

Američki predsjednik Donald Trump sastat će se s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom u Bijeloj kući 3. marta, pri čemu će transatlantska sigurnost i Ukrajina biti visoko na dnevnom redu.

Ali kako Washington pojačava vojne operacije protiv Irana, evropski zvaničnici strahuju da bi rat na Bliskom istoku mogao skrenuti pažnju sa podrške Ukrajini dok se ona i dalje bori da odbije rusku invaziju velikih razmjera, koja sada ulazi u svoju petu godinu.

Zabrinutost nije samo politička- da bi se američka pažnja mogla udaljiti. Ona je i praktična: odbrana Ukrajine u velikoj mjeri zavisi od američkih presretača, krstarećih raketa i druge precizne municije koju Pentagon sada troši u značajnim količinama na drugim ratištima.

U intervjuu za RSE u Washingtonu 2. marta, poljski potpredsjednik vlade i ministar odbrane Władysław Kosiniak‑Kamysz priznao je da postoji opterećenje.

"Ako pogledamo američko angažovanje na Bliskom istoku i kako to utiče na Evropu, Poljsku i Ukrajinu, tu se radi o isporuci vojne opreme, raketa za sistem Patriot, zalihama za Ukrajinu i proizvodnim kapacitetima američke industrije", rekao je. "To će imati uticaja."

Koliki će taj uticaj biti još je nejasno, dodao je, jer "zavisi od trajanja sukoba". Ali je upozorio da se "težište interesa pomjera ka Bliskom istoku", naglašavajući da "Evropa mora učiniti više".

Za Ukrajinu, to preusmjeravanje fokusa moglo bi biti presudno.

Penzionisani pukovnik američke vojske Richard Williams, bivši visoki oficir NATO‑a, opisao je položaj Kijeva kao sve ranjiviji ako se sukob na Bliskom istoku proširi ili potraje.

"Rekao bih da je ukrajinska strateška situacija… nesigurna, i postajaće sve nesigurnija ako se ovaj sukob produži ili pogorša", rekao je za RSE.

Upozorio je da će ključne američke zalihe municije "postajati sve oskudnije, u trenutku kada niko ne može tačno predvidjeti gdje će SAD imati najveću potrebu za njima".

Posljedice, dodao je, su jasne. Krstareće rakete, protivavionski presretači i druga vođena municija su ograničeni resurs, a obnavljanje zaliha "traje mjesecima". S obzirom na vjerovatne američke prioritete, Ukrajina "mora biti izuzetno oprezna… posebno s municijom američkog porijekla".

Šok u lancu snabdijevanjaU Kijevu se zvaničnici već pripremaju za potrese na globalnom tržištu odbrambene industrije.

Kateryna Chernohorenko, bivša zamjenica ministra odbrane, upozorila je na društvenim mrežama da bi eskalacija na Bliskom istoku mogla vrlo brzo pogoditi ukrajinsku odbrambenu industriju.

"Situacija na Bliskom istoku može se veoma brzo pretvoriti u krizu odbrambene industrije u Ukrajini", napisala je 2. marta, predviđajući nagle promjene u "cijenama, kvotama i lancima snabdijevanja".

Njena poruka bila je hitna i usmjerena na praktične mjere. Ukrajinski proizvođači, od FPV dronova do kompanija za elektronsko ratovanje i raketne sisteme, treba da "djeluju vrlo brzo" kako bi osigurali preostale zalihe ključnih komponenti i formirali rezerve za narednih 12 do 24 mjeseca.

Kompanije bi, rekla je, trebale udružiti nabavke i zajednički rezervisati proizvodne kvote, dok vlada mora ubrzati lokalizaciju ključnih komponenti "maksimalnom brzinom".

Osnovni strah je da će se globalna konkurencija za dijelove i gotovo oružje intenzivirati, što će dovesti do odgađanja ili smanjenja cijena ukrajinskih narudžbi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je zabrinutost u intervjuu objavljenom 3. marta u italijanskom dnevnom listu Corriere della Sera.

"Može postati teško nabaviti rakete i oružje za odbranu našeg zračnog prostora", rekao je Zelenski.

"Amerikancima i njihovim saveznicima na Bliskom istoku mogli bi biti potrebni za njihovu vlastitu odbranu, na primjer rakete za Patriot sisteme."

Rusija posmatra i profitiraIza opskrbnih lanaca, evropski zvaničnici vide i strateške rizike.

Kosiniak-Kamysz je upozorio da bi previranja na Bliskom istoku mogla ekonomski koristiti Moskvi. Više cijene nafte i gasa, rekao je, "opasne su, jer taj novac puni odbrambenu i namjensku industriju, što ugrožava sigurnost Poljske i istočnog krila NATO-a".

Za Poljsku, i druge države na prvoj liniji NATO-a, Rusija je "dugo bila najveća prijetnja", naglasio je. Američka zaokupljenost drugim krizama mogla bi dodatno povećati tu opasnost.

Ipak, postoje i suprotni procesi.

Penzionisani američki general Dejvid Petreus, bivši komandant Centralne komande SAD-a i direktor CIA-e, tvrdi da je sposobnost Irana da pomogne Moskvi značajno smanjena.

"Iran više nije u poziciji da pomaže Rusiji sa Shahed dronovima ili drugim kapacitetima", rekao je za RSE, iako je Teheran ranije pružio "značajnu podršku" i prenio intelektualno vlasništvo koje je omogućilo Rusiji da ih proizvodi i unapređuje u vlastitoj zemlji.

Istovremeno, Petreus je odbacio ideju da bi Moskva mogla značajno ojačati iransku protivzračnu odbranu. Rusija, rekao je, ne može čak ni održavati vlastite napredne sisteme operativnim, jer ih ukrajinski dronovi redovno uništavaju, uključujući radare i lansere.

Šire posmatrano, sugerisao je da američka kampanja šalje signal odvraćanja. Ona pokazuje i "značajne" sposobnosti i spremnost da se te sposobnosti upotrijebe- kombinaciju koja utiče na kalkulacije protivnika.

Delikatna ravnotežaZa Ukrajinu, implikacije idu u oba smjera.

S jedne strane, oslabljen Iran mogao bi značiti manje dronova i slabiju tehnološku saradnju koja ide prema Rusiji. S druge strane, Sjedinjene Države duboko angažovane na Bliskom istoku mogu početi čuvati visokopreciznu municiju za vlastite potrebe.

Williams je upozorio da bi čak i drugi ukrajinski dobavljači mogli oklijevati usred neizvjesnosti. Kako se sukob eskalira, rekao je, partneri bi mogli postati "sve neodlučniji u ispunjavanju potreba Kijeva".

To stavlja dodatni naglasak na štednju, diverzifikaciju i domaću proizvodnju, upravo one korake na koje je pozvala Chernohorenko.

Dok Trump ugošćava Merza u Washingtonu, očekuje se da će evropski lideri tražiti uvjeravanja da Ukrajina neće biti potisnuta u drugi plan.

Ali aritmetika rata, industrijski kapaciteti, zalihe i konkurentska žarišta, može se pokazati težom za upravljanje nego diplomatske poruke.

Za sada, Evropa se suočava s ozbiljnom stvarnošću: ako se američko težište pomjeri, ona će morati preuzeti veći dio odbrane Ukrajine i to vrlo brzo.