Kosovo suočeno s mogućim sigurnosnim testom
U junu 1999. godine, dok je Kosovo izlazilo iz rata i izbjeglice se vraćale, NATO je uspostavio mirovnu misiju, KFOR, s ciljem stvaranja sigurnog okruženja i sprječavanja povratka nasilja. To nije bila prva misija vojnog saveza, ali će postati njegova najdugotrajnija misija, najveća aktivna operacija i jedna od najuspješnijih intervencija.
Multinacionalne snage su u početku brojale više od 50.000 vojnika, od kojih oko 7.000 Amerikanaca. Izazovi izgradnje budućnosti nakon širokog razaranja koje je ostavio srpski napad bili su izuzetni, prema tadašnjem američkom predsjedniku Billu Clintonu.
Pet mjeseci nakon završetka rata, otputovao je na Kosovo kako bi se sastao s američkim trupama u kampu Bondsteel – najvećoj vojnoj bazi SAD-a na Balkanu i jednom od najsnažnijih simbola njihovog prisustva u regionu.
"Znam da su mnoge vaše dužnosti i dalje opasne. Cijenim neumoran rad koji ste obavili kako biste zaštitili sve ljude na Kosovu, uključujući i Srbe. I cijenim vaše kontinuirano posredovanje među ljudima koji još imaju dug put do pomirenja," rekao je Clinton u novembru 1999. godine.
Više od 26 godina kasnije, sigurnost na Kosovu se značajno poboljšala, dok je prisustvo KFOR-a smanjeno na oko 4.700 vojnika. Ipak, smanjenje snaga ne znači da je stabilnost zagarantovana.
Nedostatak potpunog pomirenja i kontinuirano odbijanje Srbije da prizna nezavisnost Kosova drže otvorenom sigurnosnu dimenziju. U tom kontekstu, svaki signal o manjoj ulozi Sjedinjenih Američkih Država u KFOR-u dobija posebnu težinu.
Promjene u globalnim sigurnosnim prioritetima potaknule su rasprave, ne uvijek zvanične, o mogućnosti smanjenja američkog angažmana u KFOR-u, otvarajući pitanja i o budućnosti sigurnosne arhitekture na Kosovu.
U odgovoru koji je Radio Slobodna Evropa dobio od Pentagona 19. februara navodi se da nema nikakve najave promjene rasporeda snaga.
Međutim, istog dana, američki list Politico, pozivajući se na četiri NATO diplomata, izvijestio je da Sjedinjene Američke Države traže od saveznika da razmotre smanjenje vanjskih angažmana saveza, uključujući i misiju na Kosovu.
Ovo nije prvi put da se postavljaju pitanja o budućnosti američkih trupa u Evropi.
U februaru prošle godine, američki ministar odbrane Pete Hegseth upozorio je da se kontinent mora pripremiti za preispitivanje i eventualno smanjenje američkog vojnog prisustva, naglašavajući da će odluke zavisiti od globalnih prijetnji i strateških prioriteta Washingtona.
U isto vrijeme, američki potpredsjednik JD Vance povezao je budućnost trupa u Evropi s kreiranjem politika u regionu, izjavivši da Amerikanci neće podržati zadržavanje trupa u Njemačkoj ako se građani tamo suočavaju s kaznama zbog uvredljivih objava na društvenim mrežama.
Radio Slobodna Evropa je pitao NATO imaju li evropske zemlje kapacitet da popune prazninu koja bi mogla nastati eventualnim povlačenjem ili smanjenjem američkih snaga u KFOR-u, koje trenutno broje oko 590 vojnika.
U odgovoru koji je stigao od jednog zvaničnika ne navode se konkretni detalji, ali se naglašava da „Sjedinjene Američke Države nastavljaju igrati temeljnu ulogu u osiguravanju dugoročne stabilnosti Kosova i regiona, kroz misiju KFOR-a, koju predvodi NATO“.
Radio Slobodna Evropa je poslao pitanja i ministarstvima odbrane Italije, Mađarske i Turske, triju zemalja s najvećim doprinosom u KFOR-u, o njihovoj spremnosti da ponude dodatne snage i sredstva, ali nijedna od institucija nije odgovorila.
Igor Tabak, vojni analitičar na portalu „Obrana i sigurnost“ u Zagrebu, kaže da Evropa ima kapacitet da pokrije prazninu koju bi mogla ostaviti manja uloga SAD-a u KFOR-u. Objašnjava da su evropske zemlje posljednjih godina povećale ulaganja u odbranu, uključujući ne samo nabavku nove tehnologije, već i obuku osoblja.
"Naravno, SAD je najveći saveznik u NATO-u, ali nije jedini. Postoje neki resursi koje posjeduje samo ona, a druge zemlje ne. Većina njih, kao što je pokazao i rat u Ukrajini, odnosi se na nuklearno oružje i raketnu odbranu. Ali to nisu kapaciteti koji su potrebni KFOR-u, stoga američko prisustvo može biti zamijenjeno", kaže Tabak za program Expose Radija Slobodna Evropa.
Bivši ministar odbrane Albanije, Fatmir Mediu, koji trenutno vodi Centar za sigurnost Jugoistočne Evrope, slaže se da evropske zemlje imaju kapacitet da preuzmu veću vojnu ulogu na Kosovu, ali dodaje da američko prisustvo ima značaj koji nadilazi taj aspekt.
"S političke tačke gledišta, prisustvo američkih trupa na Kosovu je veoma važno. Stoga, kosovska diplomatija mora biti mnogo vještija. Nije to samo pitanje sigurnosti, već i dugoročnog partnerstva, koje je povezano i s ciljem Kosova za članstvo u NATO-u. Kao takva, situacija bi stvorila određenu vrstu hendikepa", kaže Mediu za Expose.
Kosovo, osim Srbije, ima u susjedstvu tri članice NATO-a: Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. Za razliku od Srbije i Bosne i Hercegovine, nije dio Partnerstva za mir, NATO programa saradnje s partnerskim zemljama, iz političkih razloga.
Sigurnosne snage Kosova su u procesu transformacije u vojsku s punim kapacitetima, a zvaničnici kažu da imaju sposobnost da brane zemlju i njen teritorijalni integritet.
Međutim, Kosovske sigurnosne snage ni danas ne mogu djelovati na sjeveru Kosova, gdje je većinsko stanovništvo srpsko, bez dozvole KFOR-a. Ta misija je odgovorna za sigurnost kopnene granice Kosova sa Srbijom, dok je za ostatak granične linije odgovorna Policija Kosova.
Tabak ne vjeruje da bi eventualno povlačenje SAD-a iz KFOR-a promijenilo osjećaj sigurnosti na Kosovu.
"Nije slučajno što su se posljednjih mjeseci pojavile inicijative za saradnju u oblasti odbrane između Hrvatske, Albanije i Kosova. Sve tri zemlje su postigle konkretne sporazume u tom pravcu. To pokazuje da se radi na tome da stabilnost u regionu ne zavisi isključivo od volje Washingtona, koja se s vremenom može promijeniti", kaže Tabak.
Ali Mediu ne dijeli to mišljenje. Prema njegovim riječima, američko prisustvo ima snažan odvraćajući efekat na Kosovu, utičući direktno na kalkulacije Srbije i drugih aktera. Ako to prisustvo oslabi, mogle bi se podstaći provokacije ili nove eskalacije, upozorava on.
"Mislim da svaki problem ili negativna percepcija u vezi s odnosima Kosova sa Sjedinjenim Američkim Državama može potaknuti stavove i provokacije protiv Kosova, koje bi mogle eskalirati, imajući u vidu i interes Rusije da stvori još jednu tačku sukoba i skrene pažnju s onoga što se dešava u Ukrajini", dodaje Mediu.
Prema njegovim riječima, rješenje leži u pametnoj i pragmatičnoj diplomatiji Kosova. Preporučuje da se zemlja usmjeri prema američkim interesima, pokazujući da je pouzdan partner, a ne izvor problema.
"Mi smo periferne zemlje u sigurnosnoj politici SAD-a. Da bismo postali važni, moramo se ponašati ne kao ljudi koji stvaraju probleme, već koji nude rješenja. Analizu treba započeti od američkog interesa, a zatim preći na naše interese. Ne govoriti da imamo probleme sa Srbijom, već da problemi u regionu, zbog Srbije, Rusije, Kine, dolaze u suprotnost s Aktom o autorizaciji nacionalne odbrane, koji je usvojio Trump, a zatim preći na naše unutrašnje interese", kaže Mediu.
Budžet Ministarstva odbrane Kosova zabilježio je značajan rast posljednjih godina, povećavši se sa 67,3 miliona eura 2021. godine na više od 216 miliona eura ove godine.
Ali oba stručnjaka primjećuju da taj budžet ostaje ograničen u odnosu na visoke troškove modernog naoružanja i opreme. Prema njima, Kosovo može ojačati te kapacitete udruživanjem budžeta sa članicama NATO-a na Balkanu, stvaranjem zajedničkih operativnih nivoa i podsticanjem strateških investicija američke vojne industrije.
Jer, na kraju krajeva, ekonomija utiče i odlučuje o mnogim stvarima, kaže Mediu.
Akt o autorizaciji nacionalne odbrane, koji on spominje, ima za cilj jačanje američkog vojnog angažmana u Evropi, garantuje 76.000 američkih vojnika na kontinentu i zabranjuje velika povlačenja opreme. Međutim, on je u suprotnosti sa Strategijom nacionalne sigurnosti SAD-a, koja naglašava da su "pitanja drugih zemalja zabrinutost SAD-a samo ako njihove aktivnosti direktno prijete američkim interesima".
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je ranije ove sedmice na sastanku s otpravnicom poslova SAD-a u Prištini, Anu Prattipati, naglasila važnost američkog vojnog prisustva i prisustva saveznika u okviru NATO-a kao ključnog faktora stabilnosti. U međuvremenu, ambasador Kosova u Briselu, Agron Bajrami, sastao se s američkim ambasadorom pri NATO-u, Matthewom Whitakerom.
Sada, ako Amerika jednog dana napravi korak unazad, Evropa bi se mogla suočiti s najvećim testom svoje uloge kao garant sigurnosti na kontinentu.