NATO o odbrambenom paktu Kosova: Albanija i Hrvatska doprinose regionalnoj stabilnosti
Zamjenica generalnog sekretara NATO-a, Radmila Shekerinska, izjavila je da Albanija i Hrvatska doprinose regionalnoj stabilnosti, kada su je pitali o saradnji dvije članice Alijanse s Kosovom u oblasti odbrane.
"Albanija i Hrvatska nisu samo pouzdane i cijenjene saveznice unutar Alijanse. One su i doprinosioci miru i stabilnosti u regionu. Imaju prisustvo u KFOR-u, ali su generalno usmjerene na podršku ovoj agendi u regionu", rekla je Shekerinska agenciji Beta.
Kosovo, Albanija i Hrvatska u martu prošle godine potpisale su deklaraciju o saradnji u oblasti sigurnosti i odbrane. Njihovi odbrambeni zvaničnici sastali su se dva puta tokom ovog mjeseca radi provođenja ove deklaracije i najavili da će tokom ove godine održati zajedničku vojnu vježbu.
Ova saradnja je izazvala nezadovoljstvo Srbije, čiji je predsjednik Aleksandar Vučić opisao sporazum kao "ofanzivni savez" usmjeren protiv "Srba i Srbije".
Shekerinska je dodala da NATO ne učestvuje u razgovorima ili konsultacijama o deklaraciji koju su potpisale Priština, Tirana i Zagreb, ali da članstvo u Alijansi ne sprečava države da imaju dodatne sporazume o odbrani s trećim stranama.
"Ono što generalno vidimo jeste da globalna geopolitička situacija utiče i na region. Svjedočimo većem broju vojnih vježbi, većim ulaganjima u odbranu i sigurnost, ali istovremeno pozivamo saveznike i partnere da se uključe u politički dijalog kako bi se riješila otvorena pitanja u regionu. Naše prisustvo na Zapadnom Balkanu ima za cilj podršku upravo toj vrsti političkog dijaloga", zaključila je Shekerinska.
Ona je ponovila i stav da NATO podržava dijalog između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, koji se vodi uz posredovanje Evropske unije.
Dan ranije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je zabrinut zbog saradnje Kosova, Albanije i Hrvatske, dodajući da će zbog toga Srbija povećati ulaganja u sektor odbrane.
Potpisnice deklaracije navode da ona nije uperena ni protiv koga, pa ni protiv Srbije. Ministar odbrane Albanije, Pirro Vengu, izjavio je krajem januara ove godine da je pozvao Srbiju da se priključi paktu, ali da Beograd nije odgovorio na poziv.
Hrvatska i Albanija su države članice NATO‑a, dok Kosovo nastoji ostvariti uslove za pristupanje Alijansi. Prema deklaraciji, četiri su ključne oblasti saradnje: unapređenje odbrambenih kapaciteta i vojne industrije, jačanje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i zajedničke vježbe, suočavanje s hibridnim prijetnjama i jačanje otpornosti, te pružanje stalne i sveobuhvatne podrške euroatlantskim integracijama.
Na osnovu ove deklaracije, između ostalog, Priština, Tirana i Zagreb planiraju i zajedničku kupovinu naoružanja iz Sjedinjenih Američkih Država.
Zamjenica generalnog sekretara NATO-a, Radmila Shekerinska, govorila je i o napadu u Banjskoj kod Zvečana, rekavši da je Alijansa dobila garancije od vlasti u Beogradu da će odgovorni biti utvrđeni.
"Dobili smo garanciju, odnosno jasnu obavezu od vlasti u Beogradu da će odgovornost biti utvrđena", kazala je.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je ranije ove sedmice da još uvijek čeka "odgovornost" za događaje iz septembra 2023. na Kosovu, dodajući da mu je Vučić obećao da će taj proces biti okončan što je prije moguće.
"To je poziv koji ćemo kontinuirano ponavljati — očekujemo od vlasti u Beogradu da izađu s rezultatima", rekla je Shekerinska.
Na pitanje znači li to da do sada nije bilo rezultata, odgovorila je da je Rutte "zato ponovno pozvao na odgovornost".
U septembru 2023. godine, grupa naoružanih Srba napala je kosovsku policiju u Banjskoj kod Zvečana i usmrtila jednog policajca. U razmjeni vatre poginula su i trojica srpskih napadača.
Kosovski političar i biznismen Milan Radoičić preuzeo je odgovornost za napad i od tada se nalazi u Srbiji, gdje do danas nije krivično procesuiran.
Kosovo traži njegovo izručenje, budući da je Specijalno tužilaštvo već podiglo optužnicu u ovom slučaju, a Radoičić je među optuženima.