Potreba ili izbor? Gotovo polovina svih porođaja na Kosovu je carskim rezom
S bebom pored sebe, Arlinda je spakovala svoju malu odjeću u kofer, spremna za povratak kući.
Na Ginekološkoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra Kosova u Prištini rodila je svoje prvo dijete, teško skoro tri kilograma.
Bio je to trenutak koji je čekala i zamišljala tokom cijele trudnoće.
"Naravno da sam sretna", kaže, "ali mi je još potrebno neko vrijeme da se oporavim, jer sam imala carski rez".
Odluku o carskom rezu donijeli su njeni ljekari.
Emocionalno, nije bila spremna.
"Međutim, ljekari su smatrali da je to neophodno i ja sam pristala", kaže Arlinda, čiji je pravi identitet poznat redakciji Radija Slobodna Evropa.
U krevetu pored nje, ujutro 26. januara, bila je Pranvera, još jedna majka, sa sličnom pričom, ali drugačijim iskustvom.
Svoje prvo dijete rodila je prirodnim putem, ali ovaj put proces je krenuo drugačijim tokom.
"Bol je počela kod kuće, u Lipljanu. Kada sam stigla u bolnicu, poslali su me u porođajnu salu. Ostala sam skoro dva sata i nisam mogla normalno roditi. Rekli su mi da mi je potrebna operacija", prepričava Pranvera, dodajući da joj, osim puknuća vodenjaka, nijedan drugi razlog nije objašnjen.
Dvije žene, dva porođaja, dvije lične priče. Ali obje odražavaju istu zdravstvenu stvarnost na Kosovu: značajan porast broja carskih rezova.
Njihov vrhunac dostignut je 2024. godine, kada je gotovo polovina porođaja u zemlji obavljena hirurškim putem.
Ali, prema podacima Nacionalnog instituta za javno zdravlje Kosova, ovaj trend nije isti u svim ustanovama: 2024. godine privatne bolnice su dominirale po broju carskih rezova.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše carski rez kao hiruršku intervenciju koja se koristi za spašavanje života majki i beba kada komplikacije učine prirodni porođaj opasnim.
Iako je koristan kada postoje jasni medicinski razlozi, WHO upozorava na nepotrebnu upotrebu carskog reza, naglašavajući da ga "treba izvoditi samo kada je zaista neophodno kako bi se izbjegli rizici za majku ili bebu".
Prema studijama, nepotrebna ili prekomjerna primjena carskog reza može povećati rizik od postoperativnih komplikacija, infekcija i posljedičnih akušerskih problema kod žena.
Strah od odgovornostiU Klinici za akušerstvo i ginekologiju Univerzitetskog kliničkog centra Kosova, tokom 2025. godine, obavljeno je više od 7.000 porođaja, od kojih je 3.074 bilo carskim rezom.
Direktor te klinike Zef Ndrejaj kaže da se ljekari često suočavaju s teškim dilemama.
"Postoje slučajevi kada se ljekari boje da se, ako insistiraju na prirodnom porođaju i on se zakomplikuje u posljednjem trenutku, mogu suočiti s ozbiljnim posljedicama", kaže Ndrejaj za Radio Slobodna Evropa.
Prema njegovim riječima, operacija ne bi smjela biti prva opcija, no često to postaje zbog nedostatka jasnih protokola.
Dodaje da Klinika takođe liječi ozbiljne i hitne slučajeve upućene iz cijelog Kosova - što također utiče na statistiku.
'Želja pacijentice se poštuje'Udruženje akušera i ginekologa Kosova bilježi povećanje broja porođaja carskim rezom.
Predsjednik Udruženja Naser Rafuna ističe da je jedan od značajnih faktora u ovom trendu upravo zahtjev samih žena.
"Nove generacije su veoma zainteresovane za porođaj operacijom. Iskreno, poštuje se želja pacijentice", kaže on, dodajući da pritisak porodice i strah od komplikacija kod prirodnog porođaja često navode ginekologe da odustanu.
Međutim, ginekolog Arber Lila (Ljilja), koji radi u bolnici u Đakovici, naglašava da odgovornost za rast carskih rezova ne pada isključivo na majke.
"I mi, kao profesionalci, imamo svoj dio 'doprinosa' u tolikom porastu broja carskih rezova", ističe on.
Prema njegovim riječima, manjak komunikacije i objašnjenja procesa porođaja, kao i strah od tužbi, direktno utiču na odluke ljekara.
"Prirodni porođaj zahtijeva vrijeme, pažnju i veliku odgovornost. S druge strane, carski rez se obavlja brže i često stvara osjećaj 'olakšanja' za sve", kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Lila dodaje da ovaj trend nije specifičan samo za Kosovo.
"To je trend u svim zemljama. Brojke su gotovo alarmantne - situacija se približava izjednačavanju između prirodnih porođaja i carskih rezova", izjavljuje on.
Globalni trendPrema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, carski rez je među najčešćim abdominalnim hirurškim intervencijama u svijetu, sa kontinuiranim globalnim porastom - sa 6% porođaja u 1990. na 21% u 2018. godini, dok se do 2030. godine očekuje da će dostići oko 30%.
Predviđa se da će 2030. godine oko 38 miliona žena roditi carskim rezom, a 88% tih operacija desit će se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Smjernice postoje, ali primjena izostajeU julu 2025. godine, Ministarstvo zdravstva Kosova odobrilo je kliničke smjernice za upravljanje porođajima carskim rezom, s ciljem da se ženama omogući donošenje odluka zasnovanim na naučnim činjenicama.
U dokumentu je naglašeno da žene treba biti informisane o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama ovog postupka te da im je ovo pravo zagarantovano zakonom.
Međutim, iako je dokument stupio na snagu, smjernice se i dalje ne primjenjuju, zbog činjenice da nisu u potpunosti integrisane u svakodnevni rad zdravstvenih ustanova.
Razlozi su takođe povezani s nedostatkom nadzornih mehanizama.
Odbor bolničke i kliničke univerzitetske službe Kosova, koji nadgleda Univerzitetski klinički centar Kosova i ostale bolnice, nekoliko je puta zatražio da se broj carskih rezova svede na minimum, kao i da se u svakoj sobi postave informativni natpisi za pacijentice u vezi s ovom procedurom.
"Tamo gdje imamo uslove za porođaj prirodnim putem, ne bi trebalo biti mogućnosti za druge vrste porođaja", zaključuje direktor Ginekološke klinike Zef Ndrejaj.